Ostaje ''B''

Pozitivni izgledi za kreditni rejting BiH

Za građane Bosne i Hercegovine, ovaj rejting znači da država nema investicioni kreditni rejting koji bi značio da je BiH atraktivna za inozemne investitore, navodi ekonomista Vjekoslav Domljan.
Gospodarstvo / Novac | 14. 09. 2019. u 21:50 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodna rejting agencija Standard and Poors u rujnu 2019. godine, objavila je da kreditni rejting Bosne i Hercegovine ostaje “B” s pozitivnim izgledima. Do pozitivnih pomaka moglo bi doći samo ukoliko bude formirana stabilna vlast na nivou BiH. Tada se očekuje i reguliranje statusa programa s Međunarodnim monetarnim fondom, što bi ubrzalo reforme i omogućilo pristup izvorima financiranja za važne infrastrukturne projekte. Prema navodima analitičara, kreditni rejting može biti povećan u narednih 12 mjeseci ukoliko bude formirana stabilna vlast koja će unaprijediti nastavak strukturnih reformi, a rejting će biti smanjen ukoliko ne bude formirana stabilna vlast, te reforme ne budu oživljene.

Za građane Bosne i Hercegovine, ovaj rejting znači da država nema investicioni kreditni rejting koji bi značio da je BiH atraktivna za inozemne investitore, navodi ekonomista Vjekoslav Domljan.

Video: Kreditni rejting BiH

''Glavnina naših problema je unutar BiH, i tu treba rješavati probleme, i praviti ambijent za domaće investitore, pa će doći strani investitori. Što je rejting bolji onda nam se lakše zadužiti po boljim uvjetima'', kazao je Domljan.

Trenutni rejting je rezultat inozemnih ekonomskih reformi, niskog ekonomskog rasta, i on se neće promijeniti ako se ne ubrza rad na reformama, kaže Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Izlazak na tržišta kapitala BiH, entiteta, kompanija, bio bi plaćen visokim kamatama. To potvrđuje primjer Republike Srpske, koja je emitirala obveznice na Bečkoj burzi te za to platila 4,75 posto kamatnu stopu, dok je za prvoklasne klijente kamatna stopa od 0 do 1 posto.

''Bankarski sektor u BiH je uglavnom inozemnog porijekla, i u određivanju kamatnih stopa za građane i za gospodarstvo izražen je rizik prema određenoj zemlji i zato građani plaćaju više kamatne stope za kredite, nego što se to događa građanima u zemljama s višim kreditnim rejtingom'', objašnjava Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakutetu u Sarajevu.

Strane Institucije koje daju kredite Bosni i Hercegovini procjenjuju kapacitet zaduživanja. Ako ocijene da BiH nema kapacitet za zaduživanje, a treba joj novac za infrastrukturne projekte, onda predlažu mjere kao što je uvođenje putarina. Ekonomisti su složni da je preporuka razvijanje novih modela javno-privatnih partnerstava, u kojima se vlade angažiraju kao partneri investitorima koji to rade iz određenog profitnog interesa.

Kopirati
Drag cursor here to close