Potrebni dodatni napori
Poziv političkim liderima da osiguraju primjeren budžet za Oružane snage BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Centar za sigurnosne studije pozdravlja iskorak koji su partneri u vlasti na državnoj razini postigli usvajanjem Programa reformi za 2023. godinu i dostavljanju istog u Sjedište NATO-a u Bruxellesu.
Usprkos značajnom kašnjenju u ispunjavanju dogovorenih obaveza koje proizilaze iz NATO programa Akcioni plan članstva (MAP), u kojem BiH punopravno sudjeluje od prosinca 2018. godine, nadamo se da će ovaj konsenzus značiti i ubrzavanje daljnjih koraka ka punopravnom članstvu.
U tom kontekstu, pozitivnim ocjenjujemo i djelomično ispunjavanje obaveza ka otvaranju pregovora s EU, usvajanjem Prijedloga zakona o zaštiti osobnih podataka i graničnoj kontroli.
Politički lideri trebaju uložiti dodatan napor
Kako bi ovaj politički dogovor o nastavku puta BiH ka NATO-u bio kredibilan, politički lideri će morati uložiti dodatne napore u osiguravanju adekvatnih financijskih resursa za funkcionalnost i efikasnost Ministarstva obrane BiH, odnosno Oružanih snaga BiH.
Trenutačna izdvajanja za vojsku su na nivou, blago rečeno, totalno neprimjerenog sagledavanja događanja i promjena u okruženju i na globalnoj razini.
Vjerojatno su izdvajanja za vojne potrebe BiH procentualno među najmanjim izdvajanjima država u svijetu. Dodatno breme predstavlja i činjenica da je predviđeni budžet strukturiran da se preko 80 % izdvaja za plaće i naknade uposlenih, a modernizacija i opremanje prepušta se uglavnom donacijama prijateljskih zemalja.
Stoga, apeliramo na odgovorne da, prilikom razmatranja budžeta za 2025. godinu, planiraju izdvajanje značajnijih sredstava za potrebe Oružanih snaga BiH, odnosno ulaganje u opremanje i modernizaciju istih, kako bi i na tom polju postigli interoperabilnost sa zemljama članicama NATO-a.
Značajno je podsjetiti da je nedavno generalni tajnik NATO-a, gospodin Mark Rutte, u svom prvom službenom obraćanju, kao imperativ za budućnost opstanka NATO-a, zatražio povećanje obrambenih izdvajanja zemalja članica na 3 % BDP-a. U slučaju BiH, to bi u okviru postojećeg BDP-a (trenutačno oko 50 milijardi BAM) značilo izdvajanje oko 1,5 milijardi BAM u narednom periodu ili trenutačno jednu milijardu BAM, ako bi se ravnali sa svim europskim zemljama koje su do sada uspjele podići svoja obrambena izdvajanja na 2 % BDP-a, predviđena odlukom iz 2014. godine.
Vojni budžet 390 milijuna BAM
Bitno je napomenuti da je vojni budžet trenutačno oko 390 milijuna BAM, što predstavlja veoma skromna izdvajanja od otprilike 0,8 BDP-a te uveliko odstupa od nastojanja ostalih NATO članica, ali i trenutačnih izazova i prijetnji suvremenog sigurnosnog i geopolitičkog okruženja.
Vjerojatno ove iznose BiH neće biti u stanju dostići u postojećim socioekonomskim okolnostima, ali za kredibilan napredak ka NATO članstvu mora iskazati spremnost da slijedi takvo opredjeljenje i konkretnim potezima povećati izdvajanja za vojne snage.
To će svakako predstavljati značajan izazov za vlasti, što se zasigurno može uočiti na primjeru nedavnog pada Vlade Savezne Republike Njemačke, ali je to jedini put kojim se može iskazati opredjeljenje i odlučnost za približavanje kolektivnim sistemima obrane i sigurnosti.
Pročitajte još
Pri svemu tome, neprihvatljivo je i nekvalitetno izvršavanje budžeta Ministarstva obrane BiH, koje u posljednjim godinama ne uspijeva adekvatno potrošiti izdvojena sredstva proračuna, što bi trebalo biti predmetom posebne analize i kontrole od Parlamentarne skupštine BiH.
Svoje mjesto u ovim procesima svakako treba svojim autoritetom zauzeti i Predsjedništvo BiH koje je, između ostalog, ovlašteni predlagač Prijedloga budžeta institucija BiH, ali i vrhovni civilni zapovjednik oružanih snaga koji mora voditi računa i o spremnosti te operativnosti snaga kojima upravlja.
