Predviđanja: Past će cijene namirnica
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prekomjerna opskrba i pad potrošnje, kao i globalna recesija koja prijeti većini zemalja svijeta, proizvest će tržišni šok s drastičnim padom cijena hrane, zaključak je zajedničkog izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OESS) i agencije Ujedinjenih naroda za hranu.
Također, utvrđeno je i kako će tijekom sljedećih deset godina rast ponude nadmašiti rast potražnje, uzrokujući da realne cijene većine robe ostanu na istoj ili čak ispod svoje razine, prenosi Sputnik.
Neviđene nesigurnosti
''Borba protiv pandemije uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom, s potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici, kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama prehrane'', kaže glavni tajnik OESS-a Angel Guria.
Pročitajte još
Rastuća svjetska populacija i dalje je glavni pokretač rasta potražnje, iako se njeni trendovi razlikuju u pojedinim zemljama. Procjenjuje se kako će prosječna dostupnost hrane po glavi stanovnika do 2029. dosegnuti oko 3.000 kalorija i 85 grama proteina dnevno..
Sigurnost hrane najvažnija
''Očekuje se da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrebiti dodatni prihod kako bi svoju prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu s većom vrijednosti, tj. zdravijom i više ekološki proizvedenom. S druge strane, u zemljama s visokim dohotkom povećat će se zabrinutost za okolinu i sve više njih će umjesto životinjskih proteina izabrati alternative'', tvrde iz OESS-a.
U izvješću navode i da će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u zemljama koje mnogo uvoze.
''Iskustvo je pokazalo da trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane. Potrebna nam je bolja politika, više inovacija, povećane investicije i veća integracija kako bi izgradili dinamičnu, produktivnu i otpornu poljoprivredu i prehrambeni sektor'', napomenuo je direktor FAO Kou Dongyu.
Očekuje se i da će svjetska proizvodnja žitarica porasti za oko 85 posto u sljedećih deset godina, a kao glavni razlog navode veća ulaganja u tehnologiju proizvodnje i bolje prakse uzgoja.
Izazovi
Također, izvješće procjenjuje i da će se do 2024. godine proizvodnja domaćih životinja povećati za 14 posto zbog poboljšanja u ishrani i ekstenzivnom načinu uzgoja. Naglašena je i trajna potreba za ulaganjem u izgradnju infrastrukture.
Pod pretpostavkom nastavka trenutnih politika i tehnologija, predviđa se da će emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi rasti za 0,5 posto godišnje.
''Osim covid 19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavca u istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske napetosti među glavnim silama. Prehrambeni će sustav također morati prilagoditi se preferencijama potrošača i iskoristi digitalne inovacije u poljoprivredno-prehrambenim lancima'', zaključuje Guria.
