Prije 330 godina utemeljena Bank of England - privatna središnja banka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 330 godina, 27. srpnja 1694. izdana je službena povelja o osnivanju Engleske banke (engl. Bank of England) – institucije središnjeg bankarstva u Engleskoj, koja i danas upravlja monetarnom politikom te zemlje i izdaje novčanice britanskih funti.

Vrlo je zanimljivo da je Bank of England od osnivanja bila u privatnom vlasništvu, a ostala je to sve do 1946. godine, kad je konačno nacionalizirana.

Prvi guverner Bank of England bio je Sir John Houblon, rođeni građanin Londona (njegov se portret i danas može vidjeti na novčanicama od 50 britanskih funti).

Kako je i zašto uopće osnovana Bank of England?

Negdje oko 1690. godine britanskoj je vladi silno bio potreban novac (bilo je to doba ratova s moćnim francuskim kraljem Lujem XIV). Budući da vlada nije mogla dobiti kredit od postojećih banaka, predloženo je osnivanje nove banke koja bi kreditirala državu (željelo se namaknuti 1,.200.000 funti, između ostaloga za gradnju ratne flote za borbu s Francuzima). 

Da bi se privatnike pridobilo da ulože novac u novu banku (tj. da kreditiraju državu), toj je instituciji dano pravo izdavanja novčanica, nazvana je pompoznim imenom Bank of England (u punom obliku: The Governor and Company of the Bank of England), a dobila je i druge povlastice. Plan je uspio, jer je 1.200.000 funti skupljeno već za 12 dana.

Iza projekta stajao Škot William Paterson

Vrlo je zanimljivo da je iza tog projekta navodno stajao zapravo jedan Škot – William Paterson. On je kasnije bio umiješan i u veliki skandal nazvan Projekt Darien (radilo se o pokušaju da Škotska postane velika svjetska trgovačka sila s kolonijalnim posjedom u Panami).

Operativno je za nastanak Bank of England bio zaslužan i Charles Montagu, pripadnik ugledne aristokratske obitelji, koji je kasnije nagrađen i titulom Earl of Halifax. 

Nizozemski model

Inače, najstarija banka koja je uspješno ostvarila ulogu središnje banka je bila Amsterdam Wisselbank, koja je osnovana u Nizozemskoj 1609. godine. Ona je naveliko izdavala banknote, te je u Nizozemskoj propisano da svaka transakcija veća od 600 guldena mora biti izvršena u tom sredstvu plaćanja.

Umjesto kovanica, većinu bankovnih rezervi (kojima je jamčila otkup banknota) je Amsterdam Wisselbank držala u zlatnim i srebrnim polugama.

Taj nizozemski model se nije osobito brzo širio sve do 1694. godine kada je u Londonu osnovana spomenuta Bank of England.

Tom prilikom je 1.268 bogatih potpisnika jamčilo svojom privatnom imovinom da će biti plaćeni ratni rashodi, za preuzimanje kojega rizika su računali s visokom zaradom. 

Preuzela važne javne funkcije

Zahvaljujući svojem ugledu, tijekom 18. stoljeća će Bank of England vrlo postupno preuzimati važne javne funkcije u sve moćnijem i bogatijem Britanskom Carstvu, da bi tek početkom XIX. stoljeća engleski bankar i političar Henry Thornton (1760. – 1815.) svojim napisima i političkim djelovanjem postigao provođenje reformi u kojima je Bank of England preuzela zadaću da ublažava fluktuacije cijena i krize na novčarskom tržištu.

Od 1844. godine je u Britanskom carstvu postala Bank of England jedina banka kojoj je bilo dozvoljeno da izdaje banknote, tj. pismena obećanja "da će se donosiocu ove note isplatiti" određeni iznos funti - što je objektivni začetak tiskanja papirnatog novca (tj. novca koji nema intrinzičnu vrijednost, jer se materijal iz kojega je izrađen ne može - unovčiti).