Tko i zašto može dobiti novac iz proračunske rezerve?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sedam vlada u Bosni i Hercegovini (BiH) je od izbijanja pandemije iz proračunske rezerve izdvojilo 5.688.500 KM za pomoć institucijama koje se bore sa posljedicama širenja coronavirusa.

Bolnice u Travniku, Novoj Bili i Tuzli će ovim novcem kupiti respiratore, djeca iz Posavskog kantona (PK) će dobiti kompjutere kako bi mogla pratiti online nastavu, a bh. građanima koji su se zatekli u Italiji u vrijeme izbijanja pandemije je plaćen povratak u zemlju.

Dvanaest vlada koje su donijele proračune za ovu godinu imaju u rezervi 54,7 milijuna maraka. Iznos bi mogao biti i veći jer Kanton 10 (Herceg-bosanski kanton) još nije javno objavio tek usvojeni proračun.

Ovaj novac se čuva za hitne i neplanirane troškove izazvane prirodnim nepogodama, troškove međunarodnih sporova te za financiranje novih institucija i neprofitnih organizacija.

Vlade i dužnosnici su novac iz proračunskih rezervi ranije dijelili netransparentno, finansirajući stranačke događaje, natjecanja u pečenju janjadi, izbor za Miss BiH te hranu i alkohol.

Vlada Federacije BiH je skoro cijelokupan iznos tekuće rezerve za ovu godinu izdvojila za nabavku respiratora i zaštitne opreme za liječnike. Iznos od 4.950.000 maraka Vlada je dodijelila Federalnoj upravi civilne zaštite (FUCZ).

''Potreban nam je veliki broj respiratora i svakako veoma neophodna zaštitna oprema za naše liječnike, jer liječnici nas mogu liječiti dok su zdravi, a da bi bili zdravi moraju imati i zaštitnu opremu“, rekao je direktor FUCZ-a Fahrudin Solak.

Premijer, njegovi zamjenici i Vlada FBiH su prošle godine podijelili skoro 1,9 milijuna maraka, a najviše su dobile institucije i nevladine organizacije.

Proračunske rezerve

Vlade su nakon izbijanja pandemije posegnule za novcem iz proračunske rezerve kako bi pomogle svojim bolnicama. Najviše novca je izdvojeno za kupovinu respiratora – aparata za vještačko disanje koji su potrebni najteže oboljelim pacijentima.

Vlada Tuzlanskog kantona (TK) je dala 108.000 maraka da bi Univerzitetski klinički centar u Tuzli nabavio ove aparate, a Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK) 300.000 maraka za ukupno četiri respiratora za bolnice u Travniku i Novoj Bili.

Prošle godine su premijer, ministar financija i Vlada SBK zajedno podijelili oko 1,3 milijuna maraka iz rezerve i to, uglavnom, pojedincima i institucijama koje se finansiraju iz budžeta. Manji dio su dobile općine za otklanjanje šteta izazvanim poplavama, a novca je bilo i za podršku izboru za Miss BiH.

Među prvim oboljelim od coronavirusa u BiH bila je i starija žena iz Domaljevca. Ona je 15. ožujka saznala da je zaražena i smještena je u Županijsku bolnicu u Orašju. Vlada PK je brzo izdvojila 60.000 maraka iz proračunske rezerve kako bi pomogla Bolnici i Zavodu za javno zdravstvo.

''Trebali smo hitno reagirati da bi se mogla kupiti sredstva sva ona koja su potrebna bila'', kaže kantonalna ministrica financija Nada Ćulap.

Vlada PK je novac sa ove proračunske stavke ranije izdvajala i za drugačije slučajeve. Prošle godine je podijelila skoro 170.000 maraka, a većina novca je data udruženjima i sportskim klubovima. Najviše je dobila Radio-televizija Herceg-Bosne koja je u to vrijeme planirala pokretanje programa – 24.000 KM.

ZDK

Za razliku od njih, Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) je jedna od rijetkih koja ranije nije koristila sredstva iz proračunske rezerve. Ove godine je svih 50.000 maraka koje je imala na raspolaganju dala zdravstvenim ustanovama.

''Ova sredstva, koja se nama prebacuju, sva su primarno opredijeljena za suzbijanje bolesti uzrokovane coronavirusom. Znači, primarno, zaštitna oprema, sredstva dezinfekciona“, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) ministar zdravstva ZDK Adnan Jupić.

Zbog straha od širenja zaraze vlade opremaju i posebne prostorije za smještaj pacijenata te nabavljaju dodatnu medicinsku opremu.

ZHŽ

Sveučilišna bolnica u Mostaru je dobila 70.000 maraka iz proračunskerezerve Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK) kako bi opremila izolacijske sobe u koje će smještati pacijente za koje se sumnja da su zaraženi coronavirusom.

To je duplo manje od iznosa koji su prošle godine dobile nevladine organizacije, a među financiranim projektima su bili i: lovačka večer, godišnjica osnivanja Hrvatskog vijeća obrane te festival pjevača amatera.

Novac za hitne situacije

Najviše novca iz proračunske rezerve za ovu godinu je potrošeno na rad zdravstvenih ustanova i nabavku medicinske opreme, a dio je uložen i za saniranje drugih posljedica pandemije.

S obzirom da je prekinuta nastava u svim školama, Vlada PK je dala 6.500 KM za kupovinu polovnih računara i laptopa za djecu koja nemaju mogućnost da prate nastavu od kuće. U Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i sporta PK kažu da su iskoristili novac iz rezerve jer drugi nisu imali, a Vlada namjerava odložiti trošenje iznosa koji je ostao.

''To ćemo sad čuvati kao suvo zlato jer to su sredstva s kojima možemo odmah reagirati'', kaže ministrica financija PK Nada Ćulap.

HNŽ nije odgovorio na pitanje

Vlada Republike Srpske, Kantona Sarajevo, Brčko distrikta i Bosansko-podrinjskog kantona do sada nisu trošile novac iz proračunskih rezervi, dok iz Hercegovačko-neretvanskog kantona nisu odgovorili na pitanje novinara CIN-a.

Kanton Sarajevo ima na raspolaganju više od 3,3 milijuna maraka. Ministar financija KS Jasmin Halebić je rekao za CIN da im institucije do sada nisu tražile novac iz rezerve jer troše ono što imaju, ali vjeruje da će se to dogoditi u narednom periodu.

''Očekujemo da će se nabavljati dodatna medicinska oprema, lijekovi, oprema za civilnu zaštitu”, kaže Halebić.

Njegova vlada je odlučila da novac za borbu protiv coronavirusa skuplja i putem donacija pa je otvorila poseban račun na koji građani i tvrtke mogu uplatiti novac.

Za razliku od KS, Vlada Bosansko-podrinjskog kantona ima svega 30.000 maraka rezerve za 2020. godinu. Premijerka Aida Obuća kaže da su ova sredstva nedovoljna te da s njima gotovo ništa ne mogu uraditi.

Milijuni potrošeni bez kontrole

Novac iz proračunske rezerve godinama je trošen bez jasno utvrđenih kriterija i netransparentno.

CIN je prošle godine objavio bazu podataka i otkrio da je od 2014. do listopada 2019. godine iz proračunskih rezervi na nivou države, entiteta, kantona i Brčko distrikta isplaćeno skoro 184 milijuna maraka.

Iako su najveći dio potrošile vlade, 6,5 milijuna KM podijelili su po osnovu diskrecijskog prava članovi Predsjedništva BiH, premijeri, njihovi zamjenici i ministri financija.

Novinari su otkrili da su vlade i funkcioneri financirali stranačke aktivnosti te udruženja kojima rukovode stranački kadrovi. Ministri i predsjednici vlada su novac iz rezervi davali i za događaje na kojima su sebe promovirali.

Za ovakav način trošenja novca nitko ne može biti sankcioniran jer institucije nisu jasno propisale tko i za šta može dobiti novac iz proračunske rezerve.

Revizori u BiH godinama upozoravaju da se novac dijeli bez kriterija, javnih poziva i kontrole. Vladama i institucijama su predlagali da donesu kriterije kojima bi jasno odredile kome i kako može biti dat ovaj novac. Kriteriji koje su donijeli i dalje nisu precizno određeni.

Nitko nije mjerio korist koju su korisnici imali od ovog novca, a mnogi od njih nisu dostavljali nikakve dokaze o namjenskom trošenju.

Međutim, nitko ih nije kaznio jer sankcije za takvo ponašanje i ne postoje.