Prvi prototip digitalnog eura trebao bi biti objavljen sljedeće godine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Digitalni euro projekt je "digitalizacije" europske zajedničke valute, koja uskoro postaje i službena valuta u Hrvatskoj. Takav bi novac bio elektroničko sredstvo plaćanja, kojim bi se mogli služiti svi u europodručju, a bio bi siguran i jednostavan za uporabu kao gotovina danas, dok za njegovu upotrebu ne bi bilo nužno koristiti bankovni račun, već samo mobilnu aplikaciju.
Europska središnja banka (ESB) pokrenula je u listopadu prošle godine taj projekt i radnu skupinu, s ciljem istraživanja mogućnosti plasiranja vlastite digitalne valute.
Radna skupina već je načinila određene korake, a u najnovijem je izvješću o napretku istaknula četiri ključna područja na kojima se trenutačno radi.
Četiri stupa sustava
Prvo područje je ono dizajna ove valute i načina funkcioniranja monetarnog sustava. Za to je, kažu, ključna suradnja privatnog i javnog sektora, bitno je odrediti koje su točno uloge ESB-a kao izdavača i ostalih posrednika na tržištu, kao i tko će i kako distribuirati digitalni euro do krajnjih korisnika. Radi se na određivanju uloga pokretača transakcija, autentifikacije, provjere valjanosti, i ostalih aktivnosti pri plaćanjima, kao i finalnog namirenja među svim uključenim stranama.
Drugi bitan dio sustava je model namirenja, odnosno sustav koji će provjeriti da platitelj ima dovoljno novca, da ga se može prebaciti primatelju, kao i da se istodobno on skine s jednog i nađe na drugom računu. Za to bi trebale biti zadužene središnje banke iz Europodručja te njihovi suradnici. Sustav mora biti načinjen tako da nitko od institucija ne može vidjeti stanje na računima građana, niti da može analizirati njihova plaćanja.
Treće, prebacivanje iz gotovine u digitalni euro mora biti jednostavno, kao i prebacivanje novca iz centralnobankarskog u javni i natrag. (vidi okvir). Sve to trebalo bi raditi bez prekida, 24/7/365, i bez problema, kao da je riječ o prijenosu gotovine "iz ruke u ruku".
I naposlijetku, potrebno je stvoriti zajednička pravila, uz koja bi plaćanja digitalnim eurom funkcionirala u cijelom Europodručju, bez obzira na granice. Rad na knjizi takvih pravila započet će već u siječnju sljedeće godine.
Sljedeći koraci
ESB nastavlja s rješavanjem svih navedenih pitanja i istraživanjima vezanima za digitalni euro, od njegove distribucije do pohrane i plaćanja. Prototip sustava digitalnog eura trebao bi biti izrađen već u prvom kvartalu sljedeće godine. Prvi dizajn, u visokoj fazi dovršenosti, trebao bi biti otkriven u drugoj polovici 2023. godine. Nakon toga, tijekom sljedeće jeseni, trebala bi biti donesena ključna odluka.
Ona će, na temelju dovršenog istraživačkog posla radne skupine, donijeti odgovor – hoće li projekt ići dalje, u fazu realizacije te hoće li se u njega uključiti sva tehnička i poslovna rješenja do tada testirana. Moguća odluka o stvarnom izdavanju digitalnog eura eventualno će biti donesena još kasnije, a ovisit će i o političkim te zakonodavnim situacijama u EU i zemljama članicama.
Što je digitalni euro?
Više od 340 milijuna Europljana služi se euronovčanicama i eurokovanicama za gotovinska plaćanja i plaća eurima kada kupuje na Internetu. Gotovinska plaćanja razlikuju se od elektroničkih: u prvima se rabi centralnobankarski novac, u drugima privatni novac.
Gotovina u novčanicima građana centralnobankarski je novac, dok se privatnim novcem smatra onaj na bankovnom računu. Kada na bankomatu podižete novčanice, privatni novac na bankovnom računu pretvara se u centralnobankarski novac. Javni pak novac, fizičke novčanice, pretvarate u privatni novac prilikom polaganja na bankovni račun.
Europska središnja banka želi spojiti prednosti centralnobankarskog novca i suvremene platne navike korisnika. To znači da bi javni novac, koji je dosad bio dostupan samo kao gotovina, postao dostupan i u elektroničkom obliku. Bio bi to centralnobankarski digitalni novac: digitalni euro.
"Slično kao kad trošite novac na bankovnom računu, za plaćanje digitalnim eurima mogli biste se služiti karticom ili telefonskom aplikacijom. No bio bi to centralnobankarski novac za koji bi jamčio ESB", poručuju.