Raspoloženje potrošača palo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Indeks raspoloženja potrošača u Sloveniji u rujnu je pao za 4 postotna boda u odnosu na kolovoz i za dva postotna boda u odnosu na rujan prošle godine, odnosno na godišnjoj razini, objavio je u petak državni statistički ured.

Riječ je o drugom uzastopnom padu raspoloženja potrošača, čime je taj indeks pao na razinu s kraja 2016. godine, ali je još uvijek za 8 posto viši od dugogodišnjeg prosjeka.

Indeks raspoloženja potrošača čine 4 sastavnice -  buduća očekivanja u pogledu broja nezaposlenih, očekivanja glede ekonomskog stanja u državi, očekivanja vezana za  štednju, te očekivanog budućeg financijskog stanja domaćinstva.

Najveći mjesečni  pad indeksa raspoloženja potrošača  zabilježen je glede očekivane zaposlenosti i iznosi 6 posto, a u ostale tri kategorije  redom - za  pet, četiri i dva  postotna boda, objavio je statistički zavod, prenosi Hina.

Prema podacima koje je u petak objavilo ministarstvo rada, broj nezaposlenih u Sloveniji je ovaj mjesec, prvi put nakon 2009., pao na nešto manje od 70.000, što znači da je u zadnje dvije godine smanjen za deset tisuća, ali je pesimizam glede zaposlenosti vezan na usporavanje gospodarstva i sporiji rast na glavnim tržištima u Europskoj uniji, posebno ulazak u tehničku recesiju Njemačke, na koju je vezan izvoz velikog dijela slovenske industrije, posebno one koja proizvodi dijelove za njemačku strojnu, elektro i autoindustriju.

Ured za makroekonomske analize slovenske vlade prošlog je tjedna objavio da raniju prognozu rasta BDP-a u ovoj godini smanjuje s 3,4 na 2,8. Usporavanje gospodarske aktivnosti najavljuje i za iduće dvije godine, što će pratiti usporavanje bruto  investicija i mogući porast nezaposlenosti, iako se pad osobne potrošnje ne očekuje, pa bi ona u 2020. porasla za 2,7 posto.

Obraćajući se jednom skupu gospodarstvenika ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek je istaknuo da je izvoz  Slovenije ove godine bio u uzletu, ali da najavljeni trgovinski ratovi među velikim ekonomijama i nestabilnosti vezane uz to jako djeluju na Sloveniju, čija je ekonomija velikim dijelom vezana na vanjsku potražnju.

"Rast na međunarodnim tržištima se smiruje i to na nas utječe, ali ostajem optimist i vjerujem da su naša poduzeća na to dobro pripremljena", kazao je Počivalšek na savjetovanju s gospodarstvenicima na Brdu kod Kranja.

Upozorio je kako je slovensko gospodarstvo jako vezano uz europsko  tržište na koje se odnosi 80 posto ukupnog izvoza, zbog čega bi bilo potrebno razmišljati o disperziji i orijentaciji i na druga tržišta, te traženju izvoznih "niša" te preorijentaciji na visokotehnološke proizvode s dodanom vrijednošću.

Ako bi se Slovenija odmah usmjerila na koncept digitalne ekonomije, koja je profitabilnija i konkurentnija od sadašnjeg modela,  ona bi 2025. godine ukupan izvoz mogla povećati na 50 milijardi eura, ali i povećati bruto plaće zaposlenih za trećinu, kazao je Počivalšek, dodavši da je to cilj sadašnje vlade i da vjeruje kako se to zajedničkim snagama može i ostvariti.