Rast inflacije najveći od 1997. godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5 posto, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine, pišu Nezavisne novine navodeći kako že to gospodarstvenicima donijeti ulazak u zonu nesigurnosti, a i dovesti do rasta cijena krajnjih proizvoda i usluga, što će biti ponovni udar na džep građana.

Mišljenja su ovo ekonomskih stručnjaka, koji su u razgovoru za Nezavisne novine govorili o rastu inflacije, koja se bilježi posebno u zadnjem kvartalu 2021. godine, te njenom utjecaju kako na privredu, tako i na građane.

Sretna okolnost

Kako je za banjalučke novine kazao Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, olakšavajuća okolnost je što je inflacija u eurozoni u zadnjem kvartalu 2021. godine također porasla na pet posto.

"Naša inflacija je i dalje nešto viša nego ona u eurozoni, ali da je kod nas pet posto, a tamo i dalje na dva posto, to bi bila katastrofalna vijest, ovako je to nešto manje negativna vijest", rekao je Đogo.

Dodao je da se postavlja pitanje pogoršava li se naša cjenovna konkurentnost pri izvozu naspram drugih regija svijeta ovime.

"Ako je u Rusiji, na primjer, inflacija niža od toga, to bi značilo da naš izvoz u Rusiju gubi cjenovnu konkurentnost", kazao je Đogo, dodajući da je sretna okolnost što se više od 70 posto trgovine između BiH odvija sa zemljama Europske unije.

Realna zarada

"To su zemlje koje su svoje valute također vezale za euro, što znači da te zemlje ili su već zabilježile ili mogu da očekuju povišene stope inflacije. Ako bh. gospodarstvo uspije da u odnosima s ino-partnerima prenese povišenu inflaciju, onda će imati neutralan efekt na izvoz", naveo je Đogo. Dodao je da, ako se ipak desi da bh. proizvođači i izvoznici ovo ne postignu, onda će se cjenovna konkurentnost smanjiti i smanjit će se i količina izvoza.

Kada je riječ o efektu koji će rast inflacije imati na građane BiH, Đogo je kazao da je pitanje raste li ili opada realna zarada bh. građana.

"Inflacija je očito uzela maha, međutim imamo i neki rast plaća. Trebalo bi ta dva faktora ukrstiti, provjeriti je li potrošačka korpa realno ono što građani troše, i ako nam plaća raste, koliko raste osnovna potrošačka korpa, onda imamo neutralan efekt. Ali za to je potrebna jedna dublja analiza, to bi mogao biti posao sindikata", zaključio je Đogo.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Nezavisne novine je rekao da inflacija predstavlja nevidljivi namet i podrazumijeva da se poremete normalni tržišni indikatori, što u konačnici otežava ekonomsku kalkulaciju.

Padanje kamatnih stopa

"To znači da je teže planirati proizvodnju i investicije ili bilo kakve druge ekonomske aktivnosti. Period inflacije često demotivira gospodarske aktivnosti, te vodi usporavanju ovih aktivnosti", kazao je Čavalić, dodajući da može dovesti i do pozitivnih efekata, poput kreditiranja. "Inflacija vodi padanju prinosa novca, odnosno dugoročnih kamatnih stopa", rekao je Čavalić.

Istaknuo je da su posljedice inflacije na građane evidentne u vidu poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, bez obzira na druge probleme, kao što su globalni lanci snabdijevanja, pad ekonomskih parametara, energetske krize, te povećanja transportnih troškova.

Na pitanje možemo li očekivati dalji rast inflacije, Čavalić kaže da su oprečna mišljenja ekonomskih stručnjaka na ovu temu.

"Postoje različite prognoze, one optimistične naglašavaju da će se tržišne prilike stabilizirati do proljeća ove godine, iako će ovaj prvi kvartal biti zaista izazovan. S druge strane, imamo prognoze koje navode da će se efekti inflacije nastaviti tijekom cijele godine", rekao je Čavalić.

Zona nesigurnosti

Kako je naveo Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, godišnja inflacija se u zadnjem kvartalu 2021. godine intenzivirala.

"Svaka inflacija preko tri posto pravi probleme, jer onda gospodarstvenici moraju podizati cijene, te pregovarati s kupcima, kao i s dobavljačima, gdje se gubi velika energija", kazao je Trivić.

Naveo je da gospodarstvenici ovako ulaze u zonu nesigurnosti, te da može dovesti do pada ili rasta proizvodnje.