Regija i inflacija - BiH opet najgora

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Inflacija je kronična ekonomska boljka, a posljednjih mjeseci nošena ratom u Ukrajini te problemima u lancima opskrbe posebno je eskalirala, objavio je portal Bloomberg Adria navodeći kako je zemlje regije s ne previše uspjeha nastoje je obuzdati, ali da iz mjeseca u mjesec padaju negativni rekordi.

''Najbolje se drži Slovenija, a najlošije Bosna i Hercegovina. Prosječna inflacija u regiji Adria u svibnju je 11,1 posto'', navodi portal.

Bosna i Hercegovina bez kormilara i s posvađanom posadom brodi kroz globalne ekonomske krize, piše Bloomberg i dodaje da, ako bismo bili cinični, komediografski bi mogli napisati da je zemlja "tri konstitutivna naroda" kao mala barka na uzburkanom inflacijskom oceanu.

''Unatoč rekordnim razinama inflacije, koja je u svibnju 2022. godine bila 14,4 posto, a u travnju 13,2 posto, BiH je pasivna i bez konkretnih mjera. Pasivnost proizlazi iz dva velika razloga, sveopće političke blokade i nepostojanja aktivne monetarne politike, što je dobrim dijelom uvjetovano i zakonskom regulativom, odnosno valutnim odborom'', navodi portal.

Dodaje se kako je Središnja banka, za koju neki analitičari smatraju da je pored valutnog odbora posve nepotrebna, do sada samo konstatira činjenice i ne poduzima ništa. U posljednjoj svojoj objavi, bh. glavni bankar, kazao je da "da dalji šokovi na međunarodnom tržištu hrane i energenata, te eventualno usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu s međunarodnim trendovima bi mogli dovesti inflaciju do ekstremnih vrijednosti". Nikakve akcije nisu naznačene.

"Kolika god da bila ciljana razina inflacije, zasigurno ćemo je prilično često kršiti, čime se narušava kredibilitet monetarne politike i središnje banke. To ne znači da se monetarna politika zemlje ne može mijenjati; za to postoji zakonom propisana procedura", priopćili su iz Središnje banke BiH. Međutim, to se, u pravilu, ne radi tijekom kriza i ako ekonomija nije prošla kroz značajne strukturalne promjene.

Zbog izmjene metodologije Agencija za statistiku BiH posjeduje podatke o inflaciji koje je moguće komparirati tek od početka 2015. godine. Sudeći po njima i prema priopćenju Središnje banke moglo bi se zaključiti da je kriza u BiH prisutna i konstantna najmanje sedam godina. U tih sedam godina, 44,83 posto vremena, gledajući svaki mjesec zasebno, BiH je bilježila negativan rast cijena odnosno deflaciju.

Središnja banka isto tako očekuje slabiji inflatorni pritisak u drugoj polovini godine, ali prvenstveno radi baznog efekta. Dodali su da u 2022. godini očekuje inflaciju mjerenu potrošačkim cijenama u visini od 7,7 posto.

Glavni analitičar Bloomberg Adria, Andrej Knez, kazao je kako su većoj inflaciji u zemljama Adria regije najviše pridonijele više cijene energije i hrane. U bliskoj budućnosti neće doći do značajnih promjena istih.

"Najveći rizik je da će se rast potrošačkih cijena presporo padati, što bi moglo dovesti do viših plaća, a posljedično i do inflatorne spirale", kazao je Knez. "Rizik od stagflacije raste u okruženju visoke inflacije, geopolitičkih trenja i gospodarskog zahlađenja", dodao je.