RS - Ako dođe do povećanja najniže plaće tisuće ostaju bez posla

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ako dođe do najavljenog povećanja najniže plaće u Republici Srpskoj sa 700 na 1.050 maraka desetine tisuća radnika ostat će bez posla, a pojedini poslodavci biće primorani da zatvore poduzeća.

Stav je to poslovne zajednice na najavu da bi najniža plaća u Republici Srpskoj od početka iduće godine mogla da bude povećana za 350 KM, odnosno na 1.050 maraka.

"Odgovornost je na najvišim nositeljima vlasti da predlažu i usvajaju odluke, ali i da za iste snose kako pozitivne tako i negativne posljedice.

Okidač za urušavanje

U trenutku kada partneri iz EU traže smanjenje cijena zbog pada traženje, drastično povećanje najniže plaće na 1.050 donijelo bi nesagledive posljedice. Ako do toga dođe biće ugrožene na desetine hiljada radnih mjesta, a izvjestan broj poslodavca zatvorit će poduzeće jer teret toga povećanja jednostavno neće moći podnijeti", kazao je “Glasu” direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić.

Naglasio je da bi povećanje najniže plaće za čak 50 posto bio okidač za urušavanje ekonomskog rasta i sistema socijalne zaštite.

"Dakle, odgovornost za bilo kakvu odluku takvog tipa donosi Vlada RS. Mi samo ukazujemo koji bi sve problemi mogli nastati donošenjem njihovih odluka. Jasno je da bi nastupile velike posljedice po ekonomiju Srpske. Radna mjesta bila bi ugrožena, ne samo u privatnom sektoru i industriji, nego i javnom sektoru koji sigurno ne može iznijeti ovaj iznos najniže plaće", zaključio je Aćić.

Sličnog mišljenja je i direktor poduzeća “Sanino” iz Dervente Radovan Pazurević, koji smatra da konačnu odluku o povećanju najniže plaće treba dati struka.

"Ekonomisti i nauka trebalo bi da kažu što je realno. Razumijem potrebu predsjednika Republike Srpske da gradi ideje i želje da ljudi ostaju ovdje. To je sasvim u redu. Međutim, moramo vidjeti što je realno. Koliko je to moguće? Što se desilo u Republici Srpskoj dobro da bi za 50 posto bila povećana najniža plaća", upitao je Pazurević.

Naglasio je da se najniža plaća ne može tako određivati i preko “koljena lomiti”.

Analitičko promatranje

"Moramo to analitički promatrati. Pored toga postoji i drugi problem. Naime, najniža plaća se daje nekome tko je nekvalificiranii radnik, nekome tko ne pravi normu, odnosno onima koji iz zdravstvenih i drugih razloga ne mogu da naprave učinak. Dakle, to je plaća za nekog tko dolazi na posao, ali doći na posao je jedna stvar, a raditi je druga. Svi idemo na posao, ali koliko svi dolaskom na posao ostvare od norme je drugi problem", poručio je Pazurević.

Ako toga što samo ide na posao, naglašava Pazurević, poslodavci nagrade s 1.050 maraka, on će biti približen radnicima koji stvarno rade i zarađuju.

"Onda se postavlja pitanje koliku će plaću imati visoko kvalificirani radnici. Moramo spustiti loptu na zemlju. Neka struka da konačnu riječ, a mi kao poslodavci ćemo to i poštovati", zaključio je Pazurević.

I ekonomisti smatraju da je potrebno napraviti ekonomsku analizu kada je riječ najavi mogućeg povećanja najniže plaće sa 700 KM na 1.050 maraka, a ne raditi sve ad hok i na prečac.

"Sve je izvodljivo u slučajevima kada politika donosi odluke. U ovom trenutku ne vidim kvalitetne argumenta za povećanje najniže plaće na 1.050 maraka. Smatram da bi to izazvalo više štete nego koristi. Sve je ovo prebrzo predloženo i nije ostavljeno dovoljno vremena da se sve to razmotri", rekao je “Glasu” dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.

Zamka

Marko Đogo kazao je da u najavljenom povećanju najniže plaće sa 700 na 1.050 maraka postoji i zamka koju nadležni ne vide.

"Neki će biti zadovoljni, ali oni koji ne budu zadovoljni imat će značajne štete u smislu da će ostati bez posla. Koliko je to trenutno radnika, teško je procijeniti?! Mislim da su oni koji imaju plaću ispod 800 maraka u ugroženoj kategoriji, odnosno da će ih poslodavci prije otpustiti nego povećati plaće na iznos koji se spominje", kazao je Đogo.