U 2020. RS ulazi s 3,4 milijarde KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Proračun Republike Srpske za 2020. godinu iznosi tri milijarde i 425 milijuna KM, što predstavlja uvećanje od 108,4 milijuna KM, odnosno 3,3 posto u odnosu na sredstva planirana Rebalansom proračuna za ovu godinu.

Ministrica financija Zora Vidović je rekla na konferenciji za novinare da se najznačajnija povećanja odnose na prihode od doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje (PIO) za 48,1 milijuna KM, prihode od indirektnih poreza za 65,2 milijuna KM i od naknade za priređivanje igara na sreću za 21,7 milijuna KM.

Rashodi za osobna primanja iznose 844,8 milijuna KM i u odnosu na Rebalans za 2019. godinu su uvećani za 81,6 milijuna KM.

Do povećanja je došlo zbog povećanja plaća proračunskim korisnicima u rasponu od pet do 20 posto, u ovisnosti od platnog koeficijenta, kao i planiranog organiziranja Mirovinskog plana Vlade, te uvođenja novih proračunskih korisnika u trezor: JZU Zavod za transfuzijsku medicinu Republike Srpske, JZU Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske i Osnovnog suda Šamac.

Entitetska vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Prijedlog programa ekonomskih reformi za period 2020-2022. godina, koji daje pregled sveukupnog okvira i ciljeva politika Vlade, makroekonomskog okvira, fiskalnog okvira, ključnih prepreka za konkurentnost i rast, te definiraju 18 strukturnih mjera u okviru osam reformskih oblasti.

U periodu 2020–2022. godina očekuje se nastavak stabilnog kretanja gospodarskog rasta po stopama 3,5 posto, 3,7 postotka i četiri posto respektivno, kao rezultat održivog rasta domaće tražnje, postepenog oporavka izvozne tražnje i pozitivnog efekta investicija.

Prijedlogom ekonomskih reformi planirano je jačanje potpore oblasti malih i srednjih poduzeća kroz unapređenje postojeće i stvaranje novih oblika poduzetničke infrastrukture, te uspostavljanje efikasnijeg sustava upravljanja znanstvenoistraživačkim i inovacijskim potencijalom u RS.

Jedan od glavnih ciljeva politika u narednom periodu ostaje provođenje reforme zdravstvenog sustava i socijalne zaštite, kao i aktivnosti u oblasti povećanja efikasnosti tržišta rada, uključujući reformu Zavoda za zapošljavanje, i unapređenje usklađenosti obrazovanja s tržištem rada, s ciljem njihove bolje povezanosti, što predstavlja jedan od najozbiljnijih i najhitnijih izazova za zemlju.

Bit će nastavljena i druga faza reforme Inspektorata RS i inspekcija svih nivoa vlasti u RS i smanjenje sudjelovanja izdataka za tekuću potrošnju u javnoj upravi.

Entitetska vlada će u narednom trogodišnjem periodu nastaviti s provođenjem reformi u oblasti tržišta energije i transporta, uključujući restrukturiranje Željeznica RS.