Energetska sigurnost
Slovenski suvlasnik nuklearke Krško za gradnju drugog bloka
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Dozvola za rad nuklearke Krško nedavno je produžena na 2043. godinu, a tvrtka Gen energija koja upravlja 50-postotnim vlasničkim udjelom Slovenije zauzima se za gradnju jačeg drugog bloka radi osiguranja održive energetske sigurnosti Slovenije, ali i Hrvatske, čemu se protive neke nevladine i ekološke organizacije, piše u srijedu ljubljanski "Dnevnik".
Tako u Greenpeaceu Slovenija ocjenjuju da je o oslanjanju na nuklearnu energiju iz Krškog kao održiv i jeftin energetski potencijal moguće govoriti samo zato jer njeni vlasnici u cijenu struje ne ugrađuju dovoljan udio za njenu razgradnju nakon što prestane djelovati i potenciraju strategiju oslanjanja na obnovljive i alternativne izvore energije.
"Kad bi Gen energija plaćala pošten udio za buduću razgradnju i za pohranjivanje nuklearnog otpada, tada ne bi mogli govoriti o jeftinoj energiji iz Krškog", kazala je za "Dnevnik" Katja Huš iz Greenpeacea.
Iako gradnja drugog bloka nuklearke na lokaciji u Krškom još nije predviđena nijednim službenim dokumentom, direktor Gen energije Martin Tovšak kazao je da o tome već danas treba razmišljati i da je zato vlasnik slovenske polovice nuklearke za studije o isplativosti gradnje drugog bloka u zadnjih 11 godina potrošio 14 milijuna eura.
Drugi blok nuklearke Krško (NEK2) snage 1200 megavata dugoročno bi i održivo pokrio prosječne energetske potrebe Slovenije ako bi se te potrebe kombinirale s potrebama Hrvatske, Austrije ili Italije, kazao je Martin Novšak, direktor Gen energije.
Njihove studije pokazuju da bi gradnja i postavljanje drugog bloka na sadašnjoj lokaciji trajali oko deset godina, a cijena bi bila od 3,5 do 5 milijardi eura.
Pri sadašnjim razmjerno niskim cijanama struje nuklearka Krško vlasnicima, Gen energiji i HEP-u, donijet će u 20 godina produženog rada dvije milijarde eura dodane vrijednosti, dok bi nova nuklearka - budući da bi imala veću snagu - u istom razdoblju Sloveniji i Hrvatskoj donijela barem četiri milijarde eura, pa bi njena gradnja bila ekonomski isplativa, smatraju u Gen energiji.