Za Središnju banku nema krize u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Središnja banka Bosne i Hercegovine (SB BiH) jedina je u regiji i Europi koja nije reagirala tijekom pandemije virusa korona kako bi potakla ekonomiju da se izbori s problemima.

Kako ističu stručnjaci, ranija obrazloženja da ne mogu jer ne žele narušiti currency board nisu opravdana s obzirom na to da su središnje banke u svijetu i Europi kao što su u Bugarskoj i Danskoj, koje također imaju currency board, reagirale i na različite načine djelovale kako bi "pogurale" i stimulirale ekonomiju da se izbori s problemima izazvanim virusom korona. Također, currency board vezan za dolar imaju Hongkong, Bermudi, Kajmansko otočje pa su reagirali isto kao i Falklandsko Otočje, Sveta Helena i Gibraltar, koji imaju currency board vezan za funtu.

Kada je riječ o regiji, Crna Gora je smanjila obveznu rezervu, dok je Hrvatska središnja banka osigurala dodatnu likvidnost i to na način što je podržala hartije od vrijednosti Hrvatske. Također, smanjila je obaveznu rezervu s 12 na devet posto, a smanjila je i repo kamatnu stopu sa 0,3 na 0,05 posto. Hrvatska središnja banka organizirala je i swap liniju s Europskom središnjom bankom, odnosno omogućila je razmjenu kuna za eure od dvije milijarde eura te kupila obveznice u vrijednosti od 18 milijardi kuna, odnosno četiri posto hrvatskog BDP-a.

U uvjetima pandemije i poremećaja ekonomije nije sjedila ni Nacionalna banka Srbije, koja je prvo spustila referentnu kamatnu stopu sa 2,25 na 1,75 posto, a kasnije ponovo na 1,5 i na kraju na 1,25 posto. Također, organizirala je swap linije i repo ugovore na vladine obveznice. Pored toga uspostavila je i repo liniju s ECB da poboljša eursku likvidnost na domaćem tržištu. Posljednja mjera Nacionalne banke Srbije bila je u novembru i sada se na tjednoj razini organiziraju swap aukcije i repo aranžmani kako bi se pospješila likvidnost sistema.  Treba naglasiti da je u Srbiji stopa obavezne rezerve pet posto, dok je u Bosni i Hercegovini to deset posto, a brojni zahtjevi i pgospodarstvenika i političara o smanjenju ove stope nisu naišli na razumijevanje.

"U uvjetima neizvjesnosti je na sve načine potrebno stimulirati ekonomiju. Oni koji su u tome uspješni osigurat će očuvanje životnog standarda i zadovoljstvo ljudi. One koji to ne urade povijest će pamtiti po lošem. Monetarni autoriteti poput središnjih banaka i agencija za bankarstvo nastoje donijeti mjere koje će stimulirati ekonomiju, povećati likvidnost u sustavima i preduprijediti potencijalna uska grla u funkcioniranju ekonomije", rekao je za "Nezavisne" Saša Stevanović, ekonomista komentirajući to što Središnja banka BiH nije uradila ništa kada je riječ o stimuliranju ekonomije u BiH.

On ističe da se currency board u BiH pokazao kao dobar u očuvanju cjenovne stabilnosti te da je deviznim rezervama i kapitalom potrebno oprezno upravljati s tim da je to "oprezno upravljanje" trenutno i prije 25 godina značajno različito.

"Na tehničkom nivou potrebno je zagovarati nove modele upravljanja, ne ugrožavajući nijednim dijelom postojeći currency board Situacija gdje ekonomija raste u godinama iza nas u prosjeku šest posto, a novčana masa 14 posto, ukazuje na povećanje likvidnosti u sistemu", rekao je Stevanović, pitajući se jesmo li kao društvo dostigli stupanj razvoja u kojem središnje banke direktnim kanalima ulažu u ekonomiju te da eksperimenti i pokušaji na globalnom nivou postoje, a hoćemo li i u kom obliku zakoračiti, stvar je diskusije.

U CB BiH jučer su nam na konkretno postavljena pitanja da li su i kako reagirali, odnosno zašto nisu, rekli da je CB BiH fokusirana na svoju ključnu ulogu, a to je očuvanje monetarne stabilnosti, čime doprinosi financijskoj stabilnosti u turbulentnim okolnostima izazvanim pandemijom.

"Domaća valuta je stabilna i uživa potpuno povjerenje, i tako CB BiH najbolje doprinositi stabilnosti bankarskog i financijskog sistema, makroekonomskoj stabilnosti i očuvanju pretpostavki za ekonomski oporavak", rekli su "Nezavisnim" u CB BiH, dodajući da, kada je u pitanju Danska, ona ne funkcionira kao aranžman currency boarda, te da je cilj njene monetarne politike cjenovna stabilnost i da se zbog toga ne može praviti poređenje.

Također, navode da je Bugarska reagirala, ali u svojstvu supervizora, za što CB BiH nema mandat. Oni ističu da su na samom početku krize bili veliki pritisci da se napusti valutni odbor, da se štampa novac i financira proračun, ali da bi to bilo ne samo protuzakonito, nego bi znatno ugrozilo ekonomiju.

"Devizne rezerve su stabilne i iznose 13,65 milijardi KM na dan 14. prosinca 2020. godine", rekli su uSB BiH dodajući da platni sistem u BiH funkcionira neometano, te da se obvezna rezerva uredno ispunjava od strane komercijalnih banaka.