Što ćemo uraditi s ''preventivnih'' 30 milijuna eura kredita?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Trideset milijuna eura nije veliko zaduženje, ako pogledamo milijummfne zbog kojih se naše institucije zadužuju kod MMF-a. Ovo zaduženje je preventivna mjera, kažu iz Agencije. U nedostatku vlastitih sredstava sklapaju aranžmane kao rezervnu liniju za likvidnost, jer nemaju priliv novca iz proračuna.

Agencija će osiguranjem aranžmana imati na raspolaganju dostupna rezervirana sredstava koja se mogu koristiti pod posebno definiranim uvjetima. Stvaranjem kreditne obaveze putem Stand-by paketa financiranja osigurava se rezervna dostupna linija Fonda za osiguranje depozita i jača sposobnost očuvanja financijske stabilnosti u zemlji.

Smanjeni depoziti

Garancija stabilnog financijskog sektora je razina  monetarne sigurnosti  Središnje banke. Ovo je statistika ukupnih depozita građana. Zbog pandemije, samo od veljače do ožujka depoziti su smanjeni za 308 milijuna ili 2.3%.

Dugoročni depoziti u stranoj valuti bilježe blago smanjenje.

Realno je očekivati da će pandemija imati negativan efekt i na stabilnost financijkog sustava. Za sada se pokazalo da je financijski sustav sposoban da podnese šok na realni sektor od nekoliko mjeseci bez značajnijih problema, piše BHRT.

Ipak, ukoliko se realni sektor ne počne oporavljati, može se očekivati rast kreditnog rizika.
Stručnjaci smatraju da su resursi agencije iscrpljeni saniranjem posljedica onih banaka koje su došle u krizu, ali i da nije dobro ovakvo zaduživanje.

''Da bi se kapitalno jačala agencija i kako bi depoziti u najvećoj mjeri bili osigurani od eventualno novih problema u radu komercijalnih banaka. Ali nije dobro način zašto se mi zadužujemo, jer zaduživanje bi trebalo biti prvenstveno za investicije, a ne krpljenje budžetskih rupa ili za jačanje kapaciteta agencije'', kaže profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e Željko Šain.

Porast loših kredita

Stručnjaci uvjeravaju da je financijski sektor još stabilan, jer je adekvatnost kapitala banaka i udio loših kredita u ukupnim kreditima banaka na zadovoljavajućoj razini. Prognoze su da još možemo podnositi obim dugovanja.

''Možda je realno očekivati da će doći do porasta udjela loših kredita u ukupnim kreditima banaka pa kao posljedica toga dodatnih 30 milijuna je sasvim opravdano. Zaduživanje od nekih 40 posto od ukupnog BDP u BiH dozvoljava još dodatna zaduživanja po standardima, međutim realni sektor bh. ekonomije ne bi mogao podnijeti dodatna zaduženja”, ističe Adnan Rovčanin, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže kako ne postoji ni jedan indikator koji bi upozoravao da može doći do ozbiljne nestabilnosti, prijetnje za poslovanje određene banke.

''Treba biti oprezan, razmišljati što će se događati u kontekstu narednih godina, ali u ovom trenutku depoziti su sigurni i najvažnije apsolutno osigurani, u zakonskom limitu'', naglašava Čavalić.

Ipak, prijetnje su tu. Entiteti i općine su uvelike zaduženi. Pandemija je tu i neizvjesnost kakva će biti ekonomska politika narednih godina. Iako stabilno, stručnjaci kažu, i u poslovnom svijetu već je na snazi vanredno poslovno stanje.