Struka savjetuje vlasti - evo kako utrošiti rekordno prikupljenih 19,5 milijardi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pozamašnu sumu od gotovo 19,5 milijardi KM, koliko su prošle godine prikupile Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) BiH i entitetske porezne uprave, trebalo bi trošiti u nekoliko pravaca, kao što su rast proizvodnje i rasterećenje privrede, smatraju stručnjaci.

Podsjetimo, najviše je prikupio UNO BiH, i to 9,926 milijardi KM, a slijedi Porezna uprava Federacije BiH, koja je prikupila 6,4 milijarde KM, dok je Porezna uprava Republike Srpske prikupila 3,103 milijarde KM.

U interesu pravde i građana

Prema riječima ekonomiste Igora Gavrana, ova sredstva bi svakako trebalo iskoristiti u interesu privrede i građana, a to se može učiniti na više načina, kao i kombinacijom ovih mogućnosti.

"Na primjer, direktni poticaji gospodarstvu za razvoj i povećanje proizvodnje onih proizvoda od čijeg uvoza najviše zavisimo i čija cijena je najviše rasla u prethodnom periodu direktno bi pomogli samim proizvođačima, ali indirektno i dugoročno svima jer bi se povećala zaposlenost i javni prihodi, a cijene bi mogle biti niže za kupce", kazao je Gavran za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, drugi način bio bi da se znatno umanje porezi, doprinosi i svi ostali troškovi poslovanja na koje vlasti mogu uticati, a da se privremeni manjak prihoda pokriva ovim akumuliranim sredstvima dok se pozitivni efekti na razvoj privrede ne odraze u tolikoj mjeri da se i s nižim stopama javni prihodi vrate na raniji nivo i dalje rastu.

Podrška gospodarstvu i vraćanje javnog duga

"Treći način bio bi da se sredstva iskoriste za ranije vraćanje javnog duga i time u narednom periodu oslobodi veći dio javnih prihoda za kontinuiranu podršku gospodarstvu ili postupno smanjenje poreznih i drugih opterećenja. Četvrto bi moglo biti direktno ulaganje tih sredstava u infrastrukturne i druge kapitalne projekte, kojima bi se opet angažirale domaće kompanije i posredno pomoglo domaćem gospodarstvu. Ovo su tek neki od primjera kako bi se sredstva mogla korisno upotrijebiti, ali mnogo je više mogućnosti i kombinacija ovih i drugih mjera", kaže Gavran.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da su cifre, koje se odnose na prihode, izazvane inflacijom, odnosno da nije riječ o realnim brojevima. Ističe da su rast cijena sirovina i energije "odvukli" novac.

Rast plaća u javnom sektoru je potrošnja

"Generalno, mi treba da prestanemo trošiti pare na rast plaća u javnom sektoru jer je to čista potrošnja. Trebaju nam investicije u privatnom sektoru, koje će dugoročno 'proizvoditi' radna mjesta s većim plaćama. Mislim da je to najvažnije", rekao je Trivić za "Nezavisne novine".

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da će rast proizvodnje doći sam po sebi onog momenta kada se napravi dobra osnova za plaćanje radnika. Zadovoljni radnici, dodaje, donose rast proizvodnje.

Višak kao pomoć poslodavcima

"Mi definitivno smatramo da se, nakon usvajanja zakona o minimalnoj plaći od 1.000 maraka, koji treba da bude usvojen u formi prijedloga u Parlamentu Federacije, višak tih milijardi može iskoristiti da se pomogne onim poslodavcima, privrednicima, obrtnicima, koji možda nisu u poziciji da istog momenta u punom kapacitetu ispoštuju tu odrednicu od 1.000 KM", kaže Šatorović.

Podsjetimo, kod entitetskih poreznih uprava, očekivano, najviše prihoda u prošloj godini prikupljeno je po osnovu doprinosa, pa je tako Porezna uprava Republike Srpske po tom osnovu prikupila 1,967 milijardi KM, što je za 174 milijuna KM više nego u 2021. godini, dok je u FBiH od prikupljene 6,4 milijarde KM, po osnovu doprinosa prikupljeno 68,7 posto, dok su prihodi od direktnih poreza iznosili 19,5 posto.