Svaki punoljetan građanin BiH u prosjeku je dužan više od 3.000 maraka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok se političari bave raspodjelom fotelja i, uglavnom, povećanjem svojih plaća, istovremeno građani Bosne i Hercegovine bankama duguju blizu 11 milijardi konvertibilnih maraka, javlja BHRT.

Iako podaci službenih financijskih institucija u zemlji govore i o štednji od 14 milijardi maraka, većina građana se odriče i onog osnovnog ili se zadužuju da bi to kupili. Tko štedi, a tko se zadužuje?

Prodaja voća i povrća na pijaci ne ide kao nekad, kaže trgovkinja Džana Suljović, koja na svom pazaru primijeti i male plate i prioritet komunalnih računa kod građana.

''Znate, nije to kao nekad, kao prijašnjih godina. Naravno da se sve promijenilo. Kako narod ima manje novca, manje je i kupaca'', navodi ona.

Građani kažu da sve teže sastavljaju kraj s krajem, ali da se trude, koliko mogu, izbjeći zaduženja kod banaka. Pitaju, kako ih vratiti?

Ovo su podaci o zaduženjima građana – bankama su dužni blizu 11 milijardi maraka. Više od pola milijuna koristi dozvoljena prekoračenja na svojim računima, i ona su viša od 310 milijuna maraka. Svaki punoljetan građanin dužan je više od tri tisuće maraka.

Novinar i aktivist Dalibor Tanić ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina u dužničkom ropstvu, jer ne zna nikog u svojoj okolini tko nema veći ili manji kredit.

Kartice i minusi

''Moraju se pokrivati potrebe i same djece i škole i ono što nam treba za svakodnevni život, i što se događa? Primorani smo da tražimo ‘pomoć’ kartica, pa onda odemo u minus, a onda, kada to sve pokrijemo, u jednom momentu naredne godine ponovo smo primorani i to je tako, ciklično'', objašnjava Tanić.

Ekonomisti, pak, podsjećaju da štednja stanovništva od 14 milijardi, čini 51 posto bilansa banaka. Od tog depozita od 14 milijardi, otprilike 10 milijardi stanovništvo koristi kao kredit.

''Da pojednostavimo, oni koji štede, koji imaju, oni faktički kreditiraju ove koji nemaju, tu dolazi do prelivanja. Jedna kategorija stanovništva dolazi u dužničku krizu'', smatra ekonomista Željko Rička.

Je li štednja realna?

Sociolozi smatraju da štednja, koju građani Bosne i Hercegovine imaju na svojim računima, ima simbolički karakter.

''Ta štednja, kao način života, je dosta prisutna kod građana, čak u njihovom mentalitetu življenja. Ali ja mislim, u ovim uvjetima, s ovim standardom, visinom osobnih primanja, s inflacijom koja je mnogo veća nego što je vidljiva, da je to dosta teško. Tako da nisam siguran da ljudi uopće mogu da žive solidno, a kamoli da štede'', smatra sociolog Drago Vuković.

Javni dug Bosne i Hercegovine iznosi blizu 13 milijardi maraka. Za godinu je povećan više od 600 milijuna. Prema podacima Ministarstva financija BiH, Republika Srpska duguje duplo više od Federacije.