Na jednog umirovljenika radi 1.27 radnika
Sve više umirovljenika u BiH se ponovo zapošljava: Moraju ili žele biti aktivni?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Odlazak u mirovinu san je mnogih radnika. Za mnoge, mirovina predstavlja konačno priliku da se posvete aktivnostima koje tokom radnog vijeka nisu mogli; što zbog radnog vremena, nemogućnosti organizacije, što zbog financija, za druge odlazak u mirovinu znači samo zvanični podatak, dok je realnost drugačija. Skromne mirovine, nedovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova, kao i želja za ostankom u društvenom i radnom životu, sve češće vraćaju umirovljenike na tržište rada.
U Bosni i Hercegovini primjetan je trend ponovnog zapošljavanja umirovljenika, koji rade na poslovima koje mladi i radno sposobni građani napuštaju ili za koje se ne mogu pronaći novi radnici, naročito stručni kadar.
''Prema podacima kojim raspolaže Federalni zavod za PIO/MIO na dan 29.08.2024. godine ukupno 1489 korisnika starosne mirovine se nalaze u radnom odnosu'', kazali su za Forbes BiH u Federalnom zavodu za PIO/MIO .
Sektori u kojima ima najviše zaposlenih umirovljenika
Vlasti u Federaciji BiH prije nekoliko mjeseci donijele su odluku kojom je omogućeno privremeno i povremeno zapošljavanje bez gubitka mirovinskih primanja, što je ranije bilo moguće samo uz obustavu mirovine. Ova mjera je uvedena na osnovu odluke Ustavnog suda BiH, s ciljem da se umirovljenicima omogući dodatna zarada bez gubitka mirovinskih primanja. Međutim, ovo pravo nije prošireno na sve umirovljenike. Invalidske i obiteljske mirovine se i dalje obustavljaju pri zasnivanju radnog odnosa, piše Forbes.
Na pitanje o trendu povratka umirovljenika u status zaposlenih, iz Federalnog zavoda za PIO/MIO navode da je, uzimajući u obzir cjelokupan sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, relativno mali broj umirovljenika koji se ponovo zapošljavaju.
''Trenutna zakonska regulativa omogućava rad i korištenje mirovine umirovljenicima koji su navršili 65 godina života ili imaju 40 godina staža osiguranja. Radi se o ekonomski opravdanom zakonskom rješenju'', ističu iz Zavoda. Dodaju da u slučaju onemogućavanja rada i korištenja mirovine, osiguranici često pronalaze alternative, poput ugovora o djelu, kako bi ostvarili dodatne prihode: ugovor o radu/radni odnos 23 posto doprinosa za PIO, ugovor o djelu 6 posto doprinosa za MIO.
Iz Fonda PIO Republike Srpske za Forbes BiH su pojasnili kako se u ovom entitetu uočava blagi i kontinuiran rast umirovljenika koji ponovo ulaze u radni odnos. Dok ih je 2019., bilo 4.401, 2020. godine 4.961, godinu kasnije 5.607, 2022.godine 6.334, prošle 7.458, u 2024. godini, ovaj broj iznosi 8.053, uglavnom u sektorima građevinarstva, prometa, prehrambene industrije i zdravstva.
Pročitajte još
''Djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu, sa statusom osiguranika, najčešće rade su: građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrije, telekomunikacije, naučna djelatnost, rudarstvo i dr., gdje se najčešće traže stručnjaci s odgovarajućom licencom, potom oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna polјoprivredna gazdinstva, lјekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i dr. u manjem broju. Najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, koji su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati, a da nemaju zaposleno lice tog profila. To su: elektroinženjeri, mašinski inženjeri, građevinski inženjeri, kemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade ali i lјekari-vještaci, pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i lica sa SSS, npr. zaposlenih u različitim udruženjima, također i NK radnika na poslovima osiguranja ili čuvanja objekata i sl. Najveći broj je u većim i razvijenijim ekonomskim i administrativnim središtima: Banjoj Luci, Bijelјini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, Istočnom Sarajevu, ali ih ima i u manjim općinama”, pojasnili su nam u Fondu PIO RS.
U ovom entitetu u srpnju je evidentirano 286.034 umirovljenika prosječna mirovina iznosila je 593,21 KM a najviša 3.228,64 KM. Najniža mirovina za ostvaren staž do 15 godina iznosi 300,61 KM, za 15-20 godina mirovinskog staža 360,76 KM, za 20-30 godina 420,90 KM, za 30-40 godina 481,08 KM, dok najniža mirovina za 40 godina i više mirovinskog staža iznosi 601,35 KM.
Zašto se odricati ovog kadra?
Bez obzira na mirovinu, zakon u ovom entitetu omogućava ponovni rad bez obustave isplate mirovine za korisnike starosne i invalidske mirovine dok korisnici obiteljske mirovine gube pravo na nju ako se zaposle.
Iz Zavoda napominju da je omogućeno zapošljavanje manjeg broja stručnih i kvalificiranih osoba, kao što su inženjeri i doktori, za kojima na tržištu rada postoji velika potreba. ''Ovo zapošljavanje ne ometa mlađe zaposlenike jer je riječ o visoko stručnim kadrovima na specifičnim poslovima, za koje mlađi radnici još nemaju dovoljno referenci'', zaključuju u Zavodu.
Umirovljenici se često vraćaju na tržište rada zbog specifičnih znanja i vještina koje poslodavci teško nalaze među mlađom radnom snagom, ali razlozi leže značajno u financijskim razlozima, kao i osjećaju društvene korisnosti.
U vremenu kada se Bosna i Hercegovina suočava s nedostatkom stručne radne snage, iskustvo i znanje koje umirovljenici posjeduju su neprocjenjivi, smatra Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja umirovljenik FBiH naglašavajući da podržava zapošljavanje umirovljenika koje tržište rada traži, a koji mogu i fizičkoj i psihičkoj da rade i koji posjeduju stručne vještine. ''U čitavom svijetu se prakticirazapošljavanje, odnosno dopunski rad umirovljenika nakon odlaska u mirovinu. Zašto bi se odricali ljudi sa ogromnim iskustvom i izuzetnim kvalifikacionim i intelektualnim sposobnostima raznih profila ako oni mogu da rade? Prednosti su obostrane i za korisnika i za društvo. Vrlo je bitno da čovjek bude društveno aktivan, cijenjen i priznat, da čuva svoje mentalno zdravlje. Njihova angažiranost može smanjiti pritisak na zdravstveni sistem'', govori on.
Što s umirovljenicima koji ne mogu raditi?
Na pitanje što činjenica da joj umirovljenik nakon odlaska u mirovinu iz financijskih razloga ponovo moraraditi, govori o samoj zemlji, Mehić odgovara: ''Veoma dobro pitanje, ali morate poći od jedne pretpostavke. Što je ova zemlja doživjela prije 30 godina i kakav pustoš je rat ostavio u ekonomskom, duhovnom i političkom smislu? Dakle, ne samo BiH, s izuzetkom Slovenije, koja je nešto odmakla, sve druge države nastale raspadom bivše Jugoslavije kada je u pitanju ova populacija, nisu u ništa boljem položaju. Točno je da bi nama, umirovljenicima, koji smo se brinuli da završimo školu, zaposlimo, zaradimo mirovinu, podignemo djecu, treća životna dob trebala da bude neka prilika da konačno malo vremena posvetimo i sebi, međutim, zbog svega navedenog, to nam nije omogućeno. U naše vrijeme, za jednog umirovljenika radilo je nas troje radnika, što su i svjetske norme, danas u Federaciji BiH za jednog umirovljenika radi 1.27 radnika s napomenom da i poslodavci, da nikoga sada ne prozivam, za te uposlenike koji imaju sreću da rade, ne uplaćuje doprinose propisane zakonom na punu plaću nego uglavnom na minimalnu plaću. Da bi ljudi preživjeli moraju naći neko dopunsko zanimanje'', govori Mehić.
Iako zakon omogućava rad umirovljenicima, mnogi od njih, posebno oni sa zdravstvenim problemima, nisu u stanju da ponovo uđu u radni odnos. Minimalne mirovine, koje ne pokrivaju osnovne troškove života, ukazuju na hitnu potrebu za reformom mirovinskog sustava i boljom socijalnom zaštitom ove ugrožene populacije.
