Treba li nam jednokratna pomoć do 2520 KM ili povećanje plaće?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Uredbu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kojom poslodavac ukoliko želi može izvršiti isplatu pomoći radniku u iznosu do 2.520 KM Admir Čavalić, ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, smatra dobrom mjerom, no upozorava da je to kratkoročno rješenje koje se može tumačiti i kao politički potez uoči izborne godine.

''Mislim da je ovo izlazna strategija jer se nisu pripremili fiskalni zakoni. Vlada FBiH napokon odgovara na aktuelne ekonomske izazove, međutim vrlo skromno i bez nekih inovacija u odnosu na ranije temporalne mjere. Moguće je svakako to protumačiti kao politički potez u izbornoj godini, naročito ukoliko to bude podrazumijevalo i javni sektor kao što je to ranije bio slučaj'', komentirao je Čavalić za Bljesak.info jučerašnju uredbu Vlade Federacije.

Do 400 KM neoporezivo na plaću

Tvrdi da bi bilo bolje da su izvršene minorne intervencije na dva zakona što bi omogućilo veće plaće.

''Riječ je o identičnoj mjeri onoj od prošle godine, izuzev što je iznos veći. Smatram da je dobro da postoje takve mjere, ali da bi bilo još bolje da smo to riješili kroz temporalne izmjene zakona, da 400 KM višu plaću osiguramo sve dok se ne usvoje fiskalne reforme. Još bolje bi svakako bilo da smo izmijenili dva fiskalna zakona i spustili zbirnu stopu doprinosa na ispod 30 % pa da imamo institucionalno i dugoročno rješenje'', kazao je Čavalić.

Smatra da se ova uredba može tumačiti i politički na način da Vlada FBiH priznaje da neće izvršiti ranije obećanje u vezi minimalne plaće od 1.000 KM (siječanj 2024.), odnosno da neće rasteretiti gospodstvo spuštanjem zbirne stope doprinosa.

Vlada Federacije BiH je u utorak na prijedlog Federalnog ministarstva financija donijela uredbu kojom se, zbog inflatornog rasta cijena, uređuje pravo na isplatu pomoći od strane poslodavca u maksimalnom iznosu 2.250 KM, dinamika isplate i način realizacije.

Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći u maksimalnom iznosu do 2.520 KM ili u iznosu koji je manji od navedenog. Pomoć se može isplatiti u razdoblju od dana stupanja na snagu ove uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja, a to je 30. lipnja naredne godine.

Zabrinjava rok

Ovu uredbu uvjeren je mogli bi, kao i prošle godine, isplatiti županijske i federalne institucije svojim korisnicima posebno jer je izborna godina i neki pritisci protiv toga bi bili minimalni.

No Čavalića posebno zabrinjava ovaj rok od šest mjeseci koji je Vlada dala poslodavcima za isplatu ove pomoći.

''Kada su se predlagali temporalne izmjene onda su planirali da se stvori svojevrsni zakonski pritisak na Vladu FBiH da pripremi fiskalne zakone. Ovako nema tog pritiska i bojim se da smo izgubili 2024. godinu u vezi reformi. Nakon što prođe šest mjeseci Uredbe, onda možda dobijemo fiskalne zakone u parlament, pa se isti eventualno usvoje sredinom ili krajem godine. Nakon toga Porezna uprava FBIH treba nekih šest do dvanaest mjeseci da se pripremi itd. Tako bi dočekali i sredinu, kraj 2025. godine, što je kasno shodno očekivanjima gospodarstvenika i radnika'', objasnio je.

Zadovoljni uredbom, ali žele zakone

Udruženje poslodavaca Federacije BiH kao i kao Savez samostalnih sindikata BiH izrazili su zadovoljstvo jučerašnjom uredbom Vlade FBiH kazavši kako su dijelom uvažani zahtjeve poslodavaca i sindikata iz realnog sektora.

„Ovo je rezultat naših aktivnosti i lobiranja u nadležnim ministarstvima u Vladi FBiH tijekom cijele ove godine. Naravno, da bismo bili zadovoljniji da se povećanje plaća radnicima do 400 KM, s minimalnom uplatom poreza i doprinosa realiziralo tijekom ove godine, kako smo tražili. Pozivamo sve članice, ali i poslodavce koji nisu učlanjeni u UPFBiH da s isplatama neoporezivog dijela plaće krenu već u veljači naredne godine'', kazali su iz UPFBiH.

Očekuju da što prije Vlada FBiH predloži, a Parlament FBiH usvoji zakone o doprinosima i porezu na dohodak, koji će značajno smanjiti opterećenja na plaće, kako bismo od sredine naredne godine imali značajno rasterećenje cijene rada.

Prioritet Vlade

Inače, Vlada Federacije BiH navela je kako je set fiskalnih zakona predstavlja prioritetnu aktivnost Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva financija, kao ovlaštenog predlagača. Ovim propisima planirano je smanjenje troškova poslodavaca, a povećanje plaća zaposlenicima na teret proračuna.

''Međutim, isto nije još realizirano uslijede kompleksnosti utjecaja ova dva zakona na poslodavce, zaposlenike i proračun, zatim utjecaja povećanja minimalne plaće, te načina pokrića potencijalnih proračunskih deficita koji će nastati uslijed usvajanja ovih propisa. S ciljem prevladavanja trenutne situacije i stvaranju pretpostavki za usvajanje novog seta fiskalnih zakona, bilo je nužno donijeti ovu uredbu koja je ograničenog razdoblja važenja'', kazali su iz Vlade Federacije BiH.

Istaknuli su kako su ''očekivanja da će se u što skorije vrijeme izmijeniti zakoni o porezu na dohodak i obavezni doprinosi, a ova privremena mjera dana spomenutom uredbom dati željeni učinak s ciljem zaštite radnih mjesta''.