Trebali bi priznati da više nemaju novca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina, prema prognozama Svjetske banke, u ovoj godini ostvarit će rast ekonomije od 3,2 posto čime su potvrđene procjene te međunarodne organizacije koja je još u listopadu prošle godine snizila prognoze rasta bruto domaćeg proizvoda u BiH za 2017, 2018. i 2019. godinu. 

Kako prenose Nezavisne novine, prema siječanjskom izvještaju Svjetske banke, BiH je europska zemlja u kojoj su prognoze ekonomskog rasta najviše smanjene, te je 2017. godina umjesto na 3,2 projektirana na tri posto, a ova godina umjesto 3,7 na 3,2 posto. Umjesto 4 posto, ekonomija u 2019. godini trebala bi porasti za 3,4 posto, što je još manje nego što je predviđano u listopadu, dok je projekcija za 2020. zasad 3,5 posto.

"Imamo problem jer mi konstantno kasnimo u reformama, a one ne mogu dati rezultat u istoj godini kada se provedu. Ako reforme iz 2016. provedete u 2017, to sve ide usporeno, a mi ono što smo precizirali u 2016. nećemo najvjerojatnije provesti ni u ovoj godini. Kod nas se provodi samo ono što je politički prihvatljivo", rekao je za Nezavisne novine ekonomist Marko Đogo.

Kao dobar primjer razvoja kroz reformske procese naveo je Srbiju.

"Kod njih je prije koju godinu stanje bilo možda i još gore nego kod nas. I onda su tamo 2012/13. počeli s reformama, a rezultati su se pokazali tek prošle godine i tek se očekuje još bolji ambijent", rekao je.

Đogo ističe da je za BiH najmanje prihvatljiva stopa rasta od pet posto.

"Ali, to se kod nas ne događa, jer bi trebalo izaći pred javnost i reći - nemamo novca i nema više tolikih socijalnih davanja, moramo otpustiti dio ljudi iz javnog sektora i to je to", navodi Đogo.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ističe da ovakvi rezultati nisu ništa neočekivano.

"Ništa čudno, suština je da se ne može kreirati ekonomski rast u zemlji ako ne postoje mjere financijske pomoći i jasno definirana strategija, a mi to ništa nemamo. Nemamo koncept mjera zaštite domaćeg proizvoda ni zaštite od bescarinskog uvoza iz EU. Jedino rješenje je da radimo na strateškim mjerama i projekcijama koje moraju biti usuglašene, a koje bi upravo stavile naglasak na zaštitu domaće proizvodnje. S druge strane, potrebno je formirati fond koji će biti korišten isključivo za jačanje domaće proizvodnje", kaže Pavlović.

Stručnjaci Svjetske banke u dijelu izvještaja koji je posvećen BiH naglasili su da je fiskalni sektor najveća prijetnja za ekonomski rast zemlje, jer ga karakteriziraju visoke stope poreza i neefikasni modeli javne potrošnje, navode banjalučke novine. Pažnju su skrenuli i na političku nestabilnost, koja se svakodnevno servira građanima. Postoje određeni rizici među kojima je i eksterna ranjivost koju prije svega donosi veliki vanjski dug. Osim BiH, među zemljama koje su u opasnosti, prema izvještaju, su i Gruzija, Kosovo, Srbija te Bjelorusija. BiH, također, spada u grupu zemalja kojima prijeti opasnost od slabosti banaka i drugih financijskih institucija.