Trošarine baš nemaju smisla

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Javna tajna u Bosni i Hercegovini je da boks nekih cigareta (često čudnih imena), kao i kopije poznatih brendova možete kupiti ispod tezge za nekih 25 KM. Ljudi sve više kupuju i duhan i motaju cigarete. Ne treba posebno istraživanje da se sve to dokaže, potrebno je samo proći pijacama, piše u Oslobođenju ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Kakve su to cigarete i kakvog kvaliteta, također ne treba posebno objašnjavati. Činilo se da je to vrijeme ostalo iza nas. Ali, avaj! Da je pušenje štetno, postalo je odavno neupitno nakon brojnih istraživanja.

Ovisnost

Pušenje je bolest ovisnosti, jednako kao i alkoholizam. Kad god se povećaju cijene alkohola, psihijatri alkoholozi su, paradoksalno, u panici. Zašto? Pa, ovisnici piju mnogo lošija pića i time sve dublje padaju u ovisnost, a s obzirom na veće učešće metil-alkohola u lošim vrstama alkoholnih pića, veće je razaranje živčanog sustava i cijelog organizma. Dovoljno je porazgovarati o tome sa stručnjacima za obiteljsku terapiju alkoholizma, kojih u Bosni i Hercegovini nema, nažalost, ali ima u Beogradu, na primjer, i imaju najveći postotak izlječenja, odnosno najveći postotak pacijenata koje su naučili živjeti bez alkohola.

No, kad smo kod duhana, nameće se pitanje je li u BiH povećanje cijena duhanskih prerađevina većim trošarinama djelotvorno u smanjenju broja pušača. Ili smo, nasuprot tome, povećali udio nelegalnog tržišta duhana i duhanskih prerađevina.

Nedavno je predstavljena analiza Svjetske banke pod nazivom Time to quit: The tabacco tax increase and household welfare in Bosnia and Herzegovina (u slobodnom prijevodu: Vreme da se prekine: Povećanje poreza na duhan i dobrobit domaćinstava). Analiza nije još prevedena na naše jezike.

Uloga države

Podsjećanja radi, Zakon o akcizama na duhan i duhanske prerađevine počeo se primjenjivati 1. srpnja 2009. kako bi se trošarine na cigarete u BiH uskladile s minimalnom trošarinom  koja se trenutno plaća u zemljama članicama EU, a koja u ovom trenutku iznosi oko 3,60 KM. U analizi Svjetske banke na prvoj strani se navodi da se, između ostalih strategija, oporezivanje duhana smatra jednim od najefikasnijih način za smanjenje konzumiranja duhana, kao i da je to smanjenje jedan od prioriteta ne samo zbog troškova zdravstva nego i kao uvjet priključenja Europskoj uniji, te je zbog toga država poduzela agresivnu poresku politiku.

Odmah zatim stoji: ''The country now has the highest share of total and excise taxes in the average price of a pack of cigarettes globally, currently standing at 86.0 percent (WHO 2015b)''. Odnosno, ''država sada ima najveći udio u ukupnim porezima i trošarinama u prosječnoj cijeni pakiranja cigareta na globalnoj razini i trenutno iznosi 86,0 posto''.

Kao što se vidi, podatak je iz 2015. godine. U izvještaju Odjela za makroekonomsku analizu (OMA) Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) navedeno je da je broj izdanih markica za cigarete u siječnju 2016. manji nego u istom razdoblju 2015. godine. Kad se već osvrćemo na to razdoblje.

Od 5, državi 4,35 KM

Od 2011. do 2017. godine analize su pokazale da je trošarina na duhan porasla za čak 105, a državni prihodi svega deset posto. Po osnovu trošarina za duhan i duhanske proizvode od 2009. i zaključno s 2017. godinom, prikupljeno je više od 6,4 milijarde KM. U BiH trošarina je povećana s 28 eura 2010. na čak 83 eura na 1.000 cigareta 2018. godine.

Usporedbe radi, trošarinsko opterećenje 2018. godine u Njemačkoj je bilo 58, u Švedskoj 57, u Hrvatskoj 55 posto itd.

Ako se na sve ovo doda i PDV, dolazimo da je ukupno poresko opterećenje po paklici cigareta u BiH 87 posto. Pojednostavljeno, u paklici cigareta od pet maraka, državi ide 4,35 KM.

Govoreći o ilegalnom tržištu duhana i duhanskih prerađevina, analiza kaže da u jednoj od rijetkih studija o toj temi iz 2009, Joosens procjenjuje da je ono negdje između 35 i 45 posto, a da podaci Euromonitor Inernationala iz 2018. sugeriraju da je to oko 17 posto, te da duhanska industrija precjenjuje veličinu ilegalnog tržišta.

Pad prihoda

No, 14. prosinca 2018. portparol Uprave za neizravno oporezivanje Ratko Kovačević je izjavio sljedeće: ''U ovom trenutku ne postoji nikakva realna procjena takozvanog crnog tržišta, ali je činjenica da ono postoji. Također je činjenica da je broj izdanih akciznih markica od 2009. do 2018. značajno pao, ali ne možemo reći da broj izdanih akciznih markica odražava stvarno stanje u smislu smanjenja pušenja građana u BiH, već se to kompenzira crnim tržištima, gdje građani kupuju cigarete koje su znatno jeftinije nego na legalnom tržištu, ali isto tako treba upozoriti građane da je riječ o cigaretama bez ikakve kontrole porijekla, sastava, što može biti jako opasno''.

Dolazeći do ove, 2019. godine i izvještaja OMA UIO, podaci su da je nakon snažnog rasta naplate trošarina na duhanske prerađevine u siječnju 2019., koji je uključio i efekte uplate razlike trošarina nakon povećanja specifične trošarine na cigarete i rezani duhan od 1. siječnja 2019., u veljači zbog povećanja maloprodajnih cijena cigareta došlo do pada prihoda od trošarina od 13,8 posto. Slabija naplata trošarina u veljači je imala za posljedicu negativni rast ukupno naplaćenih trošarina na duhan od 1,9 posto.

Ukupni prihodi od trošarina na duhan i duhanske prerađevine u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 131,4 milijuna, dok su u istom prošlogodišnjem razdoblju bili 134,4 milijuna KM.

Što bi bilo...

Analiza Svjetske banke u zaključnim rečenicama kaže da rezultati (obimna procjena elastičnosti potražnje) pružaju dokaze u prilog mogućem smanjenju oporezivanja duhana i duhanskih prerađevina, a da se politike u cilju smanjenja broja pušača moraju kombinirati s drugim mjerama.

I OMA UIO (Bilten broj 162/163 iz 2019. godine) zaključuje sljedeće: ''U konačnici, nameće se zaključak da trošarine više ne predstavljaju izvor dodatnih prihoda za financiranje proračuna u BiH, te da u budućnosti jedini izvor prihoda predstavlja PDV. Navedeni zaključak potvrđuje i godišnji pregled naplate prihoda od trošarina. Primjećuje se da su iscrpljene mogućnosti za rast prihoda od trošarina na duhanske prerađevine i naftne derivate, što je zabrinjavajuće, budući da ti prihodi determiniraju trendove u naplati ukupnih trošarina''.

I onda opet možemo postaviti pitanje što bi bilo da milijarde sredstava prikupljenih od trošarina na duhan nisu išle u proračun, već da se izmirio dug zdravstvenih ustanova koji je ožujka prošle godine iznosio oko 2,3 milijarde po procjenama, a za onu razliku poboljšao nivo usluga i više radilo na prevenciji. Na primjer. Ovako, ilegalno tržište raste, prihod od trošarina pada, a mi zabrinuti. O svom trošku, kao i uvijek…, piše Svetlana Cenić.