Turska počela plaćati ruski plin u rubljama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Turska je počela plaćati dio pošiljki ruskog prirodnog plina u rubljama, rekao je u utorak ministar energetike Fatih Donmez i najavio konkretne planove o realizaciji ruskog prijedloga da Turska postane baza za opskrbu Europe ruskim plinom.

U idućim mjesecima udio plaćanja u domaćoj valuti u trgovini energijom s Rusijom bit će povećan, izjavio je ministar Donmez u razgovoru za televizijsku kuću TRT Haber, a prenosi Hina.

Dogovoreno u rujnu

Ankara i Moskva dogovorile su plaćanje plina u rubljama u rujnu.

Većina međunarodnih energetskih ugovora podmiruje se u dolarima ili eurima, a Rusija je pod sankcijama zapadnih zemalja zbog invazije na Ukrajinu pa brojnim kupcima predlaže joj energente plaćaju u rubljama.

Turska pak pokušava potaknuti trgovinu u lirama kako bi poduprla domaću valutu, oslabljenu neortodoksnom monetarnom politikom. Turska središnja banka snižava kamatne stope unatoč visokoj inflaciji.

Na pitanje o prijedlogu ruskog predsjednika Vladimira Putina da Turska postane čvorište za trgovinu prirodnim plinom, Donmez je rekao da će Ankara do kraja godine izraditi detaljni plan i da bi mogla održati konferenciju za dobavljače i kupce.

Baza i alternativna ruta

Ruski predsjednik predložio je u listopadu da Turska postane baza i alternativna ruta za opskrbu Europe ruskim plinom nakon što su plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru oštećeni u eksplozijama. Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da se slaže s tom idejom.

"Mogli bismo organizirati međunarodnu konferenciju o plinu, možda u siječnju ili veljači, kako bismo okupili dobavljače plina i zemlje uvoznice i saznali što o tome misle i potom uskladiti naše daljnje poteze", rekao je Donmez.

Europske vlade pripisale su oštećenje plinovoda kojim se ruski plin dopremao u Njemačku sabotaži i pokrenule su istragu. Švedska, Danska i Njemačka odbile su objaviti tko stoji iza eksplozija, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.

Većinski je vlasnik plinovoda Sjeverni tok 1 ruski proizvođač plina Gazprom, s udjelom od 51 posto. Njemačke energetske grupe Wintershall i E.ON drže po 15,5 posto udjela, a francuski Engie i nizozemski Gasunie po devet posto.