VIDEO | Inflacija ne jenjava, a cijene rastu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Inflacija u našoj zemlji u protekla dva mjeseca je ponovno u porastu što se odrazilo na povećanje cijena.

Poskupјеlo je gotovo sve. Prehrambeni artikli i piće su u ovoj godini poskupјеli za 13 posto.

Inflacija usporava, ali ne posustaje. Po automatizmu rastu cijene. Nadležni tvrde da se u ovom i sljedećemmjesecu, odnosno do kraja godine, može očekivati čak i pad inflacije.

''Prvi put Centralna banka Europe nije podigla kamatne stope što znači da se ta inflacija zaustavlja. Zaustavlja se rast kamata što je jamo dobro i očekujemo mi u ovoj godini u Republici Srpskoj negdje prosječan na nivou godine prosječan rast inflacije oko 6 posto“, kaže Zora Vidović, ministrica financija RS, javlja BHRT.

Da se obuzda inflacija dijelom je doprinio i bankarski sektor u kojem, iako je Euribor od negativne vrijednosti porastao na četiri procenta, nije došlo do značajnijeg rasta kamatnih stopa.

Srđan Šuput, ravnatelj Agencije za bankarstvo RS, ističe: ''Kod nas prosječan rast kamatnih stopa u odnosu na period prošle godine kada smo to mjerili je ispod jedan posto što je značajno kada pogledamo banke u Srbiji, Hrvatskoj ili EU gdje je rast kamatnih stopa išao između 3 i 4 posto u odnosu na prošlu godinu''.

Monetarna politika u Bosni i Hercegovini je ograničena u odnosu na druge zemlje. Mi ne možemo ni dotiskati novac, niti ga smanjiti u opticaju. Faktički jedini način na koji naše vlasti mogu ublažiti negativne efekte inflacije je rast plaća, mirovina i novčana pomoć najugroženijim građanima.

''Kroz povećanje mirovina i stalnom borbom za povećanje najniže plaće na neki način da pomognu tim ugroženim kategorijama da prebrode ovu situaciju koja je jako nepovoljna. Pogotovo s aspekta puno većeg rasta cijena hrane i energenata koji puno više utiču na najsiromašnije U tom smislu je ta pomoć i bila neohodna'', kaže Saša Grabovac iz Udruge ekonomista SWOT.

Iako se veliki broj građana vjerojatno neće složiti brojke su neumitne. Zarade su ipak u većem postotku rasle nego inflacija. Prvi put nakon rata dvije prosječne plaće kako tako mogu podmiriti sindikalnu potrošaku košaru koja je oko 2.500 maraka. Međutim postavlja se pitanje kako će realni sektor podnijeti politička obećanja o najnižoj zaradi od tisuću maraka.

Dekan Ekonomskog fakulteta UIS-a Marko Đogo, kaže: ''Bojim se da neke niskoproduktivne i niskoefikasne gospodarske djelatnosti ovo neće moći da prežive i da će ta radna mjesta u većoj mjeri biti ugrožena u BiH''.

Inflacija je uvezena, a domaće vlasti čine ono što mogu da je ublaže. Da li se moglo više - sigurno da jeste.