Ekonomska analiza

VIDEO | Rastu prihodi od neizravnih poreza, ali rastu i cijene

Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine prema PDV prijavama prikupila je 332 milijuna maraka. To je za 45 milijuna više.
Gospodarstvo / Novac | 26. 02. 2024. u 07:07 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povećavaju se prihodi prikupljeni po osnovu PDV-a. U siječnju ove godine prihodi su veći za 15,5 odsto u odnosu na siječanj 2023. godine. To povećanje nije zanemarljivo, smatraju stručnjaci.

Da li je to rezultat inflacije ili povećanja gospodarske aktivnosti u Bosni i Hercegovini?

Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine prema PDV prijavama prikupila je 332 milijuna maraka. To je za 45 milijuna više.

Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UNOBiH, navodi: "Mi smo zabilježili rast po svim vrstama prihoda, međutim, najveći rast zabilježen je upravo po osnovu prihoda za PDV i to u unutarnjem prometu. Dakle, po PDV prijavama u mjesecu siječnju 2024. godine porezni obveznici su uplatili za oko 15% više prihoda u odnosu na prihode koje su obveznici po PDV prijavama uplatili u siječnju 2023. godine."

Za to vrijeme bilježimo pad inflacije. Cijene, ipak, i dalje u porastu. To je vidljivo prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Na povećanje prihoda od PDV u Bosni i Hercegovini utjecali su i gospodarska aktivnost, ali i inflacija. Sugovornici BHRT-a smatraju da gospodarski rast u Bosni i Hercegovini jeste primjetan, ne u velikoj mjeri, ali je ipak utjecao na povećanje prihoda.

To se sve odvija u kombinaciji. Stručnjaci smatraju da je inflacija u većoj mjeri uticala na povećanje prihoda po osnovu PDV-a.

Zoran Pavlović, ekonomski konzultant, kaže: "Po mojim procjenama, najmanje 10% je inflacija, a pet posto je možda povećanje neke gospodarske aktivnosti ili potrošnje građana. Morate znati da novogodišnji praznici su vrijeme kada dolazi dijaspora i kada donosi novac obitelji ili sama troši."

''PDV se ne može povezati s povećanjem gospodarske aktivnosti. Prikazuje nam kretanje potrošnje'', objašnjava.

Milenko Krajišnik, dekan Ekonomskog fakulteta u Banja Luci, dodaje: "Međutim, mnoga potrošačka dobra imaju i viši rast cijena koja upravo se najviše troše, u smislu potreba domaćinstva i u tom smislu porez na dodatu vrijednost, a i uvozna roba na koju se plaća i carina, takođe doprinose rastu neizravnih poreza."

U takvoj situaciji računica je jasna. Više cijene donose i više prihode u proračun od neizravnih poreza. Ima li vlast uopće motiv da kontrolira ili ograniči cijene?

Kopirati
Drag cursor here to close