Vlada FBiH utvrdila kako ćemo u stečaj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zakon o stečaju, čiji je Prijedlog, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, uređuje predstečajni i stečajni postupak, pravne posljedice njihovog otvaranja, reorganizaciju stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana i međunarodni stečaj. 

Stečajni postupak je posebna vrsta građanskog sudskog postupka koji sud provodi radi utvrđivanja da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za otvaranje stečajnog postupka nad određenim subjektima i prikupljanja i unovčavanja cjelokupne imovine stečajnog dužnika s ciljem osiguranja grupnog i srazmjernog namirenja svih povjerilaca. 

Predstečajni postupak provodi sud, prije pokretanja stečajnog postupka, radi financijskog i operativnog restrukturiranja dužnika. 

Sud, također, vodi finansijsko i operativno restrukturiranje s ciljem zaključenja sporazuma u predstečajnom postupku, između povjerilaca i dužnika o načinu namirenja potraživanja povjerilaca radi poboljšanja likvidnosti i solventnosti dužnika. 

Za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom koji proizvodi naoružanje i vojnu opremu potrebna je prethodna saglasnost Vlade Federacije BiH, koju predlaže federalni ministar energije, rudarstva i industrije. Ako Vlada u roku od 30 dana od dobijanja obavijesti stečajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka ne uskrati saglasnost za otvaranje stečajnog postupka, smatra se da je saglasnost data. Ako Vlada ne da saglasnost, za obaveze stečajnog dužnika odgovara Federacija BiH. 

Izradi novog zakona prethodile su analize postojećih rješenja u oblasti provođenja stečajnog postupka. Važeći Zakon o stečajnom postupku donesen je 2003. godine i pretrpio je dvije neznatne izmjene i dopune, a ekonomske i socijalne prilike u Federaciji FBiH su, u međuvremenu, znatno promijenjene, a te potpuno nove okolnosti u razvoju poslovnog okruženja nameću potrebu za novim zakonskim rješenjem. Pri tome je cilj oživljavanje posrnulih privrednih subjekata, što je naglašeno u predloženom zakonskom tekstu uvođenjem potpuno novih zakonskih normi o postupku reorganizacije poslovnog subjekta kroz predstečajni postupak. 

S ciljem postizanja kvalitetnog zakonskog rješenja, uzete su u obzir mnoge primjedbe i preporuke proizašle iz sudske prakse, a posebno one koje su se odnosile na neprecizne formulacije pojedinih normi u važećem zakonskom tekstu, pri čemu je dolazilo do mnogih sporova u primjeni i odugovlačenju postupka. 

Posebna pažnja prilikom izrade novog zakona posvećena je disciplinovanju rada stečajnih upravnika, kao bitnih sudionika samog postupka, od čijeg profesionalnog postupanja umnogome zavisi efikasnost i blagovremenost ovog postupka.

Nacrt zakona o likvidacijskom postupku

Vlada Federacije BiH utvrdila je Nacrt zakona o likvidacijskom postupku, kojim je propisano da se ovaj postupak provodi pred nadležnim sudovima u Federaciji BiH nad pravnom osobom i služi potpunom namirenju svih povjeritelja unovčenjem njegove imovine.

Nakon provedene likvidacije i namirenja povjeritelja, preostala imovina pravne osobe dijeli se članovima srazmjerno njihovom sudjelovanju u vlasništvu. 

Likvidacijski postupak provodi sud koji je prema Zakonu o stečajnom postupku nadležan za vođenje stečajnog postupka. Također, odredbe Zakona o stečaju se primjenjuju i na postupak likvidacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

U postupku likvidacije neće biti primjenjivane odredbe Zakona o stečaju koje uređuju restrukturiranje i reorganizaciju dužnika, skupštinu i odbor povjeritelja, pobijanje pravnih radnji i ročište za glavnu diobu. 

Likvidacijski postupak može biti prinudan, dobrovoljan ili po službenoj dužnosti. 

Prinudni se pokreće ako je pravnoj osobi izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti pravosnažnim rješenjem nadležnog organa ili rješenjem suda zbog neispunjavanja uslova za obavljanje djelatnosti, i ako u roku određenom u izrečenoj mjeri ne ispuni te uslove, odnosno ne promijeni djelatnost i ako je izrečena mjera trajne zabrane obavljanja djelatnosti. 

Dobrovoljna likvidacija se provodi na temelju odluke skupštine pravne osobe, a postupak po službenoj dužnosti se pokreće dostavom likvidacijskom sudu pravosnažnog rješenja registarskog suda, kojim je utvrđen prestanak društva nakon isteka roka na koji je društvo utemeljeno, ako nije izvršilo usuglašavanje sa Zakonom o gospodarskim društvima, te ako je pravosnažnom odlukom suda utvrđena ništavost upisa osnivanja u sudski registar. 
 

Likvidacijski sudac i likvidator

Likvidacijski postupak je žuran i provodi ga nadležni sud na čijem je teritoriju sjedište pravne osobe. U ovom postupku ne može biti tražen povrat u prijašnje stanje, ni podnošen prijedlog za ponavljanje postupka, niti izjavljena revizija. 

Inače, izradi potpuno novog zakona o likvidacijskom postupku pristupljeno je nakon što je analiza postojećeg zakonskog modela u ovoj oblasti ukazala na nedorečenosti. Pri kreiranju novog zakonskog rješenja uzete su u obzir preporuke proizašle iz konkretnih slučajeva u sudskoj praksi. Naime zakonski tekst koji je trenutno u primjeni u Federaciji BiH donesen je 2003. godine i sadrži svega 17 odredbi, za koje se u dosadašnjoj primjeni pokazalo da nisu dostatne za rješavanje svih situacija u praksi, što je rezultiralo različitim postupanjem sudova u određenim pravnim situacijama. 

U obrazloženju je navedeno kako su analize pokazale i da u Federaciji BiH postoji znatan broj poslovnih subjekata samo formalno, jer već odavno ne obavljaju bilo kakve poslovne aktivnosti, pa čak nisu validni ni pokazatelji o zakonskim zastupnicima i drugim odgovornim osobama. Postojanje takvih subjekata nema nikakav značaj za gospodarski razvoj i nepotrebno se vode u sudskim evidencijama. Upravo zbog brisanja ovakvih poslovnih subjekta ovaj tekst zakona prepoznaje i likvidaciju po službenoj dužnosti. 

Novi zakon je dio prioritetne reforme čiji je cilj otklanjanje ključnih prepreka za investicijska ulaganja koja bi Federaciji BiH donijela znatna novčana sredstva i nova radna mjesta, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.