Zaduživanja i krize odvele nas u dug od 92 bilijuna dolara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Globalni javni dug porastao je u 2022. godini na rekordnih 92 bilijuna dolara jer su se vlade pojačano zaduživale kako bi ublažile posljedice niza kriza, utvrdili su Ujedinjeni narodi u svom najnovijem izvještaju.

Od početka 21. stoljeća domaći i vanjski dug širom svijeta povećao se više od pet puta u posljednja dva desetljeća, a bruto domaći proizvod samo tri puta, prema UN-ovu izvještaju objavljenom uoči sastanka ministara financija i guvernera centralnih banaka članica skupine G20.

''Čini se da tržištima to nije problem, ali običnim ljudima jest'', rekao je novinarima glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

On je podvukao da su neke od najsiromašnijih zemalja svijeta prisiljene birati između servisiranja duga i služenja narodu.

Podaci pokazuju da 3.3 milijarde ljudi danas živi u zemljama koje moraju više novca izdvajati za kamate nego za zdravstvo i obrazovanje, upozorio je UN.

Dug zemalja u razvoju čini gotovo 30 posto globalnog javnog duga, kao i dug SAD-a, koji je u 2022. godini iznosio 31 bilijuna dolara, prema izračunima UN-a, baziranim na podacima iz travanjskog izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda o prognozama za svjetsku ekonomiju. 

Kina je uvrštena u skupinu zemalja u razvoju, a po iznosu duga od 14 bilijuna dolara, zauzima drugo mjesto na globalnoj skali, nakon SAD-a.

Slijede Velika Britanija i Francuska s oko tri bilijuna dolara javnog duga, a blizu su i Italija i Indija s 2.9 odnosno 2.8 bilijuna dolara.

U toj skupini je i Njemačka gdje je javni dug premašio 2.7 bilijuna dolara. U skupini zemalja u razvoju javni dug rastao je u zadnjih 10 godina brže nego u razvijenom svijetu, ističu u UN-u, navodeći veće potrebe za financiranjem razvoja, na koje su se nadovezale pandemija i kriza troškova života.

Dodatni su problem ograničeni alternativni izvori financiranja, ističu autori izvještaja koji je objavio UN.