Zanimaju vas njihove plaće? Za njih godišnje izdvojite više od 7 milijuna KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U vremenu kada su radnička prava i više nego ugrožena i kada većina radi za minimalnu plaću, ima i onih sretnika čija mjesečna primanja prelaze cifru od četiri tisuće maraka. I nije riječ o bh. parlamentarcima, već direktorima i rukovoditeljima različitih ustanova, a većina njih je na te pozicije imenovana prema političkoj orijentaciji.

Tako su podaci Transparency International pokazali, da se na plaće direktora godišnje iz budžeta izdvaja više od sedam i po milijuna maraka.

Za budžete javnih ustanova širom BiH godišnje se izdvaja 1,7 milijardi maraka. Najveći dio tog novca rezerviran je za plaće zaposlenika. Zaslužene li ne, vladin sektor ukazuje da plaće direktora najčešće idu do zakonom dozvoljenih granica. Nerijetko se kolektivnim ugovorima daju i veća prava direktorima.

Srđan Traljić, projektni istražitelj u “Transparency Internationalu” objašnjava: ''One su u većini maksimalne bez obzira na veličinu ustanove, njen značaj, broj zaposlenih, odgovornost koju imaju ti rukovoditelji, neke ustanove su dale i veća prava svojim direktorima od ovih koje je zakon propisao kao maksimalan, a to se uglavnom odnosi na ove fakultete u Sarajevu''.

Podaci pokazuju da najveća primanja imaju ustanove čiji je osnivač Vlada KS koja je zakonom ograničila ove plaće na tri prosječne plaće u FBiH u posljednja tri mjeseca. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku kažu da te plaće ne bi smjele biti veće od 2.823 marke. Mnogi su odbili dostaviti iznos plaća. Neki su otvoreno priznali da su direktorske plaće tajna.

Iz Državne Agencije za zaštitu osobnih podataka upozoravaju da ti podaci trebaju biti javni.

Ništa lošije nije ni onima u foteljama raznih odbora. Iznenađujuće, ali i zabrinjavajuće je da najveća primanja imaju članovi Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece Pazarić. Na godišnjem nivou to je više od 58 tisuća maraka. Bivši član Upravnog odbora ove ustanove negira navode.

''Najmanje zasjedaju tri puta upravni i nadzorni po dva puta mjesečno. Ja sam bio u Upravnom odboru v.d. i znam da je naknada za 60 posto smanjenja kolika je bila u prošloj godini i to je na snagu stupilo od početka ove godine. Ako su prijašnja primanja bila 1000 maraka sad je manje za 60 posto'', kazao je Sulejman Haljevac, bivši član Upravnog odbora Zavoda Pazarić.

Bezobrazno visoke plaće u doba postojeće covid krize, trebaju biti korigirane, stav je struke. Dok se pojedini bahate, državi prijeti kolaps. Dolazi do pada izranih i neizravnih poreza što znači da će biti manje prostora za opravdanje tolikih visina nadnica, naročito ukoliko gospodarstva i građani nisu zadovoljni s ispunjavanjem određenih javnih usluga. Osnovni problem BiH kada govorimo o tržištu rada je izuzetan jaz između visine nadnica u javnom i privatnom sektoru.

U Republici Srpskoj iznos naknada u svim javnim ustanovama ograničen je na 500 maraka. O takvom Zakonu u FBiH još se ne razmišlja, jer se očigledno teško odreći silnih privilegija i visokih plaća, koje se osiguravaju novcem građana, prenosi BHRT.