Zašto je Jedinstveni registar računa fizičkih lica u BiH postao problem

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nepostojanje jedinstvenog bankarskog registra računa fizičkih lica jedan je od razloga zbog kojih je BiH ostala bez aranžmana s MMF-im vrijednim 750 milijuna eura. Svi se slažu da je registar jako važan jer bi unaprijedio upravljanje rizikom od pranja novca, borbu protiv korupcije, financiranje terorizma, no problem je nastao oko nadležnosti?

Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini sadrži račune poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini koji platni promet u Bosni i Hercegovini obavljaju preko računa otvorenih u komercijalnoj banci i računa u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Registar će najviše pomoći komercijalnim bankama, poreznoj upravi i policiji i ostalim nivoima vlasti prilikom otkrivanja financijskih struktura i transakcija koje kompanije i pojedinci mogu iskoristiti na nezakonit način, kao što su izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca.

Registar će, također, pružati informacije svim pravnim i fizičkim licima koji naplatu svojih potraživanja moraju tražiti prinudnim putem preko ovlaštenih institucija, kažu iz Centralne banke.

Iz Addiko banke za naš portal su rekli kako registar omogućava pregled ima li određena osoba otvoren račun u banci, u kojoj, koliko računa i koji je status tih računa (aktivan, neaktivan i sl.).

''Isti registar se vodi za pravna lica već duže vrijeme. Podaci iz jedinstvenog registra bi bili dostupni ovlaštenim licima u Centralnoj banci BiH'', kažu iz Adiko banke, koji bi, u skladu s obavezom čuvanja poslovne tajne, iste morali čuvati kao poslovnu tajnu, pod prijetnjom krivične odgovornosti.

Zašto je sporan registar fizičkih računa nema odgovora, jer je dosadašnja praksa jedinstvenog računa pravnih lica i jedinstvenog računa kredita pokazala prednosti postojanja takvih registara, te istovremeno potvrdila mogućnost adekvatne zaštite i tretiranja svih, pa i osobnih podataka iz tih registara.

Registar je važan jer bi pomogao upravljanje rizikom od pranja novca, borbu protiv korupcije, te naplatu potraživanja.

''Jedinstveni registar računa bi dao doprinos banci u upravljanju rizikom od pranja novca vodeći se jednim od osnovnih principa, KYC principom – ''Upoznaj svog klijenta'' , kako bi se stekla potpuna slika klijenta Banke, a što bi olakšalo provođenje regulative Banke kao obveznika Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti te omogućilo efikasnije provođenje procesa analize klijenata u cilju ublažavanja rizika i postizanja veće sigurnosti za Banku. Jednostavnije i brže bi se dolazilo do informacija koje su od značaja banci za profiliranje svojih klijenata te otkrivanje financijskih struktura klijenata i transakcija koje mogu iskoristiti na nezakonit način. Isti čini nadogradnju već postojećeg registra računa pravnih lica, a čime bi se upotpunio proces dobivanja informacija od značaja za upravljanje rizikom. Smanjio bi se prostor za zloupotrebe u okviru financijskog sektora, a što bi značilo veću sigurnost u sprječavanju pranja novca te doprinijelo stabilnijem financijskom tržištu. Dostupnošću ovih podataka štedimo vrijeme i resurse te ubrzavamo procese, a čime bi se olakšao i rad istražnih organa u borbi protiv sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti'', rekli su iz Addiko banke.

U čemu je problem?

I iz Ministarstva financija RS također smatraju da je postojanje registra važno s aspekta suzbijanja pranja novca.

''Registar računa fizičkih lica se u jednom pravnom sistemu uspostavlja, prvenstveno, s ciljem efikasnijeg provođenja postupka prinudne naplate potraživanja od dužnika - fizičkih lica, kao i s ciljem efikasnog provođenja propisa o sprečavanju pranja novca, te provođenja drugih sudskih i upravnih postupaka, u skladu s posebnim zakonima. Postojanje Registra i njegovog funkcioniranja, ono je važno i s aspekta suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma, ali je i u širem društvenom interesu, jer svi zakonom identificirani korisnici mogu dobiti i raspolagati neophodnim podacima.
Organi nadležni za uređenje konkretnog pitanja u BiH su pravno uredili tu oblast, uspostavili registre bankarskih računa fizičkih lica. Registar računa, pri Agenciji za posredničke, informatičke i financijske usluge, sadrži Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata i Registar računa fizičkih lica. Ove oblasti tretiraju Zakon o unutrašnjem platnom prometu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 52/12, 92/12, 58/19 i Zakon o jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata (''Službeni glasnik Republike Srpske'' broj 52/12); Registri računa fizičkih lica u Republici Srpskoj i Federaciji BiH su uspostavljeni u skladu sa zakonskim zahtjevima prikupljanja, raspolaganja i razmjene osobnih podataka, kao i u skladu s provođenjem odredaba zakona o bankama. Zakon o Centralnoj banci BiH (CBBiH) ne sadrži pravnu osnovu, tj. ne utvrđuje nadležnost niti daje ovlaštenje Centralnoj banci BiH da uređuje ovo pitanje. S druge strane, tu nadležnost i ovlaštenje Centralna banka BiH ne može sama sebi da dodijeli'', kažu iz Ministarstva financija RS-a za naš portal, navodeći da nadležnosti i ovlaštenja CBBiH ograničene su na uspostavljanje i davanje podrške uspostavljanju platnih i obračunskih sistema.

''Zbog toga su potpuno nerazumni i nejasni upornost i energija koju naša monetarna vlast troši u pokušaju pribavljanja ovlasti za vršenje nemonetarnih zadataka i poslova, koji u svojoj naravi nisu prirodni poslovi bilo koje centralne banke, niti pomažu izvršavanju njenih zakonskih zadataka. U prilog navedenog govori i činjenica da je Europska centralna banka više puta davala mišljenja u kojima je isticala da uspostavljanje Registra računa fizičkih lica nije zadatak Centralne banke, niti isto olakšava izvršavanje njenog zadatka, te da je cilj uspostavljanja ovakvog registra efikasnije pronalaženje bankarskih računa radi zaštite financijskih interesa povjerilaca i sigurnosti'', kažu iz Ministarstva financija RS-a.

CBBiH: Pravna osnova i tehnički preduvjeti

Iz Centralne banke BiH za naš portal su rekli kako CBBiH ima pravnu osnovu i tehničke preduvjete za uspostavu registra računa fizičkih lica.

''Ovo pitanje se u prethodnom periodu kroz različite medije nastojalo ispolitizirati, te kroz takav vid pritisaka na nezavisnost CBBiH u njenom poslovanju, osujetiti i umanjiti značaj i ulogu ove institucije u obavljanju njenih zakonskih ciljeva i ovlaštenja'', rekli su iz CBBiH za Bljesak.

''U vezi s pravnim osnovom za uspostavlјanje registra, čije se postojanje osporava i nastoji prikazati kroz činjenicu da se ovakav registar može uspostaviti ''isklјučivo zakonom'' na način kako je to urađeno na entitetskom nivou, kroz izmjenu Zakona o unutrašnjem platnom prometu Republike Srpske, podsjećamo na odredbe člana 2. stav (3) točka c) i točka i) Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, 1/97, 29/02, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06 i 32/07), jedan od osnovnih zadataka CBBiH koji se izvršavaju pod nadležnošću njenog Upravnog vijeća je: „da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme“  i  “da provodi radnje u pomaganju borbe protiv pranja novca, pomaže antiterorističke mjere i mjere protiv opstrukcije provođenja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koje se odnose na banke''', navode iz CBBIH, citirajući član 59. Zakona o Centralnoj banci, dodaju da Centralna banka može osnovati i održavati informativnu mrežu za financijski sistem Bosne i Hercegovine.

''Također, u skladu s odredbama člana 70. Zakona o Centralnoj banci, koji glasi: „U izvršenju svojih dužnosti, Centralna banka samostalno donosi propise. Svi propisi, smjernice i uputstva izdati od Centralne banke koji se odnose na više ustanova objavlјuju se u službenim listovima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i stupaju na snagu na dan objavlјivanja ili kasnije ako je tako naznačeno propisima, smjernicama i uputstvima. Takvi propisi, smjernice i uputstva imaju zakonsku snagu na području cijele Bosne i Hercegovine. Centralna banka vodi javni registar tih propisa, smjernica i uputstava“. Dakle, ovlaštenje za donošenje propisa sa zakonskom snagom, od strane CBBiH, što je i njena dugogodišnja praksa, apsolutno ne može biti dovedeno u pitanje'', kažu iz Centralne banke.

Banke izložene sankcijama?

Iz Ministarstva financija RS-a dodali su da je obveza uspostavljanja registra bankarskih računa propisana je EU direktivom koja uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, što govori u prilog tome da se ne radi o oblasti koja uređuje monetarnu politiku i funkcije jedne centralne banke.

''To znači da CBBiH vodi račune platnih institucija tj. banaka otvorenih kod CBBiH i uključenih u platni sistem kojeg je ona uspostavila, za potrebe međubankarskih obračuna i poravnanja platnih transakcija u KM, ali ne i da uspostavi i vodi registar računa fizičkih lica (deponenata banke) otvorenih kod banaka, jer ti podaci čine poslovnu tajnu banke, kojom se može raspolagati samo na zakonom uređen način. Postupanjem suprotno zakonskim normama u pogledu poslovne tajne, banke bi se izložile sankcijama'', rekli su iz Ministarstva financija RS-a dodajući da je bankarski sustav RS-a uređen Zakonom o bankama i zasniva se na najboljim europskim i međunarodnim praksama.

''Na unapređenju financijskog sistema se kontinuirano radi, ne samo u resoru financija, nego i u ostalim oblastima koje se odnose na sigurnost imovine, razmjenu podataka u vezi sa sprječavanjem pranja novca, ali uz neophodnu zaštitu integriteta institucije i poštujući prava fizičkih i pravnih lica. Organizacija ne samo ovog registra, već i drugih pitanja od javnog interesa, u skladu je sa specifičnostima konkretne zemlje, njenim ustavnim uređenjem, tako da je u pogledu uspostavljanja ovog registra i drugim pitanjima teško povlačiti paralele s drugim društvima koja nemaju identično ustavno uređenje'', kažu iz Ministarstva financija RS-a.

Zakonska snaga na prostoru cijele BiH

Iz Centralne banke pak navode da Članak 59. Zakona o Centralnoj banci, glasi: ''Centralna banka može osnovati i održavati informativnu mrežu za financijski sustav Bosne i Hercegovine.''
Također, u skladu s odredbama članka 70. Zakona o Centralnoj banci, koji glasi: ''U izvršenju svojih dužnosti, Centralna banka samostalno donosi propise. Svi propisi, smjernice i upute izdane od Centralne banke koje se odnose na više ustanova objavljuju se u službenim listovima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i stupaju na snagu na dan objavljivanja ili kasnije ako je tako naznačeno propisima, smjernicama i uputama. Takvi propisi, smjernice i upute imaju zakonsku snagu na području cijele Bosne i Hercegovine. Centralna banka vodi javni registar tih propisa, smjernica i uputa''. Dakle, ovlaštenje za donošenje propisa sa zakonskom snagom, od strane CBBiH, što je i njena dugogodišnja praksa, apsolutno ne može biti dovedeno u pitanje'', rekli su nam iz Centralne banke.

Iz CBBiH još jednom ponavljaju da samostalno donose propise. Svi propisi, smjernice i upute izdane od Centralne banke koji se odnose na više ustanova objavljuju se u službenim listovima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i stupaju na snagu da dan objavljivanja ili kasnije ako je tako naznačeno propisima, smjernicama i uputama.

''Takvi propisi, smjernice i upute imaju zakonsku snagu na području cijele Bosne i Hercegovine. Nesporno je da je Zakonom o unutarnjem platnom prometu RS, točnije njegovom posljednjom izmjenom iz 2019. godine, definirana uspostava registra računa fizičkih osoba na entitetskoj razini, pod nadležnošću AFPIF-a i CBBiH niti jednog momenta ne osporava postojanje ovakvog registra na razini entiteta, kao što je to slučaj i s registrima računa poslovnih subjekata. Međutim, jasno je da jedan entitetski zakon ne može ograničiti niti umanjiti ovlaštenja koja po Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ima ova institucija, kada je u pitanju uspostavljanje i vođenje registara, a što je naprijed detaljno i obrazloženo, točnije entitetskim zakonima se ne mogu ograničiti i onemogućiti državni i drugi organi da obavljaju ili vrše svoje propisane nadležnosti'', kažu iz Centralne banke.

Pozivanja iz RS-a nisu od osobitog značaja

''Pozivanje u određenim medijima na Zakon o bankama RS i poslovnu tajnu koja je ovim zakonom regulirana, nije od osobitoga značaja u ovom kontekstu. Naime, upravo u navedenim objavama ne spominje se da je upravo Zakonom o bankama i u RS i u FBiH predviđen izuzetak od čuvanja bankarske tajne. Naime, člankom 104. stavak (1)  Zakona o bankama FBiH i 128. stavak (1) Zakona o bankama RS, taksativno su nabrojani izuzeci od čuvanja bankarske tajne. Točnije u tom slučaju obveza čuvanja bankarske tajne, između ostalog, ne postoji ako se oni priopćavaju ....Centralnoj banci, odnosno drugom nadležnom organu u skladu s propisima kojima se uređuje nadzor platnih sustava, odnosno platni promet, u okvirima njihove nadležnosti....'', naveli su iz Centralne banke, podsjećajući da su i sami u više navrata isticali i činjenicu da Bosna i Hercegovina predstavlja jedinstven nedjeljiv ekonomski prostor, pri čemu ovaj put naglašavamo i to da uspostavljanje, odnosno puštanje u rad i registra računa fizičkih osoba predstavlja na zakonu utemeljenu odluku, sukladno zakonskim ovlaštenjima Centralne banke Bosne i Hercegovine, a donošenje iste motivirano je samo i isključivo nepristranim i racionalnim razlozima.

''U konačnici podsjećamo i na odredbu članka 4. Ustava Bosne i Hercegovine, koja glasi: BiH i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja osoba, roba, usluga i kapitala širom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet neće provoditi bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta.'', naveli su iz Centralne Banke.

Korist za BiH i građane

Ovo pitanje se, ako BiH namjerava napredovati, ovo pitanje mora riješiti, jer su veliki društveni aspekti ovakve reforme.

''Smanjenje rizika od pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, smanjenje korupcije, te efikasnija naplata potraživanja (brža i uz manje troškove), imali bi za posljedicu jeftiniji kapital u BiH, a što bi se odrazilo na jeftinije usluge koje koriste građani BiH (npr. Niže kamatne stope, marže i dr.)'', kažu nam iz Adikko banke, dodajući da ukoliko bi građani plaćali manje za određene usluge njihova platežna sposobnost bi se povećala.

Uspostava Registra nije zahtjev samo prema BiH.

''Zemlje u regiji već imaju uspostavljen isti, čak i zemlje koje nisu članice EU jer su, kako navode iz Addika, uvidjele višestruke koristi, od unapređenja procesa prinudne naplate, sprečavanja zloupotreba i nezakonitih aktivnosti u platnom prometu do prevencije korupcije i financiranja terorističkih aktivnosti, a što sve doprinosi boljem pravnom okruženju i jačem financijskom sustavu od čega koristi imaju i država i građani'', kažu iz Addiko banke.