Zašto ogromna sredstva iz EU fondova ostaju neiskorištena?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od 1996. godine Europska unija je uložila više od 3,5 milijardi eura u obnovu, reformu javne uprave, vladavinu prava, održivo gospodarstvo, poljoprivredu i druge ključne oblasti u Bosni i Hercegovini.

Trenutno su bespovratna sredstva dostupna kroz nekoliko instrumenata. Ipak, značajan dio sredstava ostaje neiskorišten jer je za mnoge prepreka pisanje projekata.

Apliciranje na projekte Maji Mršić iz Bijeljine donijelo je najprije niz mentorskih i savjetodavnih obuka, a potom i njenu samostalnu poduzetničku radnju. Kroz Impakt inkubator poslovnih ideja dobila je bespovratna sredstva za početak vlastitog posla, javlja BHRT.

Jednostavan proces, ili ne?

"To je sasvim jednostavan proces, treba samo pratiti sajtove na kojima se objavljuju javni pozivi i popuniti jedan papir, ukoliko netko ne zna, uvijek ima netko tko će pomoći. Prilika ima tko želi i vrlo je jednostavno", ističe Maja Mršić.

Ipak, ovaj primjer je izuzetak koji potvrđuje pravilo. Već godinama značajni iznosi bespovratnih sredstava ostaju neiskorišteni jer je za mnoge pisanje projekta nepremostiva prepreka.

"Iskustvom mog rada u agenciji, mislim da nisu dovoljno upućeni u pisanje projekata i dosta je utjecalo da samim sudjelovanjem nisu ispunili uvjete, to jest nisu program napisali kako treba", kaže Marko Vlačić, direktor Razvojne agencije Grada Bijeljina.

"Mnogi ne apliciraju na pozive iz neznanja, i meni je to bilo strano prije desetak godina, ali dobro mi je došlo jer sam prošla edukacije za pisanje projekata i ako malo dublje uđete u to, vidjet ćete da ništa nije teško", ističe Cvija Krajišnik, korisnik sredstava.

Za razliku od fizičkih lica, organizacijama je nešto teže doći do sredstava.

Malo novca za nevladin sektor

"Ono što je problem u BiH je da su IPA fondovi poprilično ograničeni, imaju određene sfere djelovanja i intervencija i pretežno su usmjereni u ovom momentu na unapređenje kapaciteta institucija. Nevladinom sektoru je na raspolaganju mali broj tih fondova, bilo da ih plasira EU ili EK, tako da u suštini, ono što je evidentno, je da je teško doći do tih sredstava. Oni su poprilično raznolik", navodi Bojana Jovanović, programski direktor UG "Otaharin" Bijeljina.

Kako bi bespovratna sredstva bila što bolje iskorištena, pojedine lokalne zajednice uvele su i obuke za pisanje projekata.

"Organiziramo obuku za pisanje projekata gdje će naši korisnici u obuci koja će da traje dva do tri dana moći da se obuče i da prime nova znanja, da mogu da konkuriraju ka međunarodnim institucijama i EU fondovima", naglašava Slaviša Jovanović iz Razvojne agencije Grada Bijeljina.

"Pokušavamo aplicirati za sredstva da unaprijedimo određene segmente života u gradu u ovoj godini, fokus je bio na povećanju zaposlenosti", navodi Ankica Todorović iz Odsjeka za lokalni ekonomski razvoj i europske integracije Grada Bijeljina.

Prema podacima Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini, od završetka rata u Bosni i Hercegovini, Europska unija osigurala je više od 3 milijarde eura sredstava pomoći.