Možete li zamisliti Mostar s urbanim vrtovima?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Unatoč svemu, naši stvarni, mali živi ljudi nalaze rješenja. Svojim bašticama, razbacanim širom grada na neuređenom javnom prostoru, oni prkose neorganiziranom sustavu upravljanja gradom'', izjavila je mostarska vijećnica Boška Ćavar na sjednici Gradskog vijeća predstavljajući mostarskim vijećnicima i vodstvu Grada ideju urbanih vrtova.

Pokrećući inicijativu za pokretanje projekta ''Urbani vrtovi na kopu Vihovići'', Ćavar je rekla kako se radi o pilot projektu osnovne ideje: Mostarske bašče u viziji Mostar–održivi grad.

Okidač

Kaže kako bi pokretanje ove priče možda bio okidač za formiranje novih zajedničkih urbanih vrtova širom grada Mostara.

''Mali vrtovi u blizini stanovanja, u kojima ljudi u dokolici i lokalno proizvode hranu (uzgojem povrća i voća), sastavni su dio povijesnih gradova. I dio su gradskog identiteta. Urbani vrtovi su već tridesetak godina realnost u razvijenom svijetu, na koji se često pozivamo i kopiramo ga. Bio-vrtovi su trenutno in u Europi'', rekla je Ćavar.

Ideju su, uz vijećnicu Ćavar. razvili dr. Goran Delić, agronom, slikarica Maja Rubinić te urbanistica Marica Raspudić.

U projektu, kojeg je Bljesak.info imao na uvid, stoji kako se urbanim vrtlarenjem može odmah početi koristiti, rekultivirati i sačuvati za budući razvoj vrijedno područje saniranog kopa Vihovići.

''Besplatnim davanjem u najam malih urbanih vrtova možemo usrećiti i materijalno ojačati veliki broj naših sugrađana. Projekt može krenuti uz mala ulaganja Grada; i nikakve daljnje financijske obveze Proračuna. Troškove održavanja, potrošene vode i struje snosili bi korisnici vrtova. Grad bi zadržao vlasništvo nad vrijednim zemljištem za svoj budući razvoj'', navodi se u prijedlogu i dodaje kako se vrtlari mogu samoorganizirati, ili ih Grad organizirati, ako želi.

Nekorišteni javni prostor

U inicijativi se navodi kako bi se na slobodnom prostoru saniranog Kopa Vihovići, u relativno kratkom roku mogle pripremiti i ponuditi građanima Mostara parcele veličine do 100 četvornih metara u Zajedničkom urbanom vrtu Vihovići, tik uz naselje Rudnik. Radi se, kako je istaknuto, o saniranom, a nekorištenom javnom prostoru u užem urbanom području grada.

U projektu se navodi kako je posljednjih dvadesetak godina uloženo je više milijuna KM u sanaciju kopa Vihovići ali da je  područje i dalje izloženo devastaciji, uzurpaciji i bespravnoj gradnji.

''U važećoj planskoj dokumentacije namjena prostora je rekreacija. Vrtlarenje je, uz sve drugo, i vid rekreacije'', navodi se i dodaje kako nije izgledno da Grad Mostar, u dogledno vrijeme, pristupi realizaciji sportsko-rekreacijskog centra ili gradskog parka kako je bilo planirano.

''Jedina stvarna prepreka može biti moć osobnih interesa, koji na dio ovog prostora gledaju kao na potencijalno građevinsko zemljište. Kao prepreku vidimo i moć medijskog djelovanje u smislu širenja dezinformacija o zagađenosti područja. Ako je područje i dalje zagađeno, građani to moraju znati. A, ako je zaista zagađeno, moralo bi se postaviti pitanje odgovornosti za ulaganja u sanaciju, kao i odgovornosti za izgradnju i život ljudi na tom istom području'', navedeno je.

Privremeni urbanizam

Inicijatori su svjesni da tlo sigurno nije idealno te naglašavaju kako treba provesti ispitivanje tla i dati stručno rješenje za kontinuirano poboljšanje kvalitete tla.

''Sastav tla se može dovesti u funkcionalno stanje prihvatljivo za vrtlarenje postupkom kondicioniranja (popravke kvalitete tla) agrotehničkim mjerama. Potrebno je poboljšati kemijska, fizikalna i biološka svojstva (postupkom humizacije, kalcizacije, fosfatizacije) i primjenom gnojiva'', navode pokretači ove ideje.

Napominju kako su urbani vrtovi ''privremeni urbanizam'', što znači da se parcele daju na korištenje određeno vrijeme svojim građanima čime se prostor štiti i od bespravne gradnje i stvaranja divljih deponija.

Urbane vrtove Zagreb je počeo razvijati još 2012. godine a službeno je urbani vrt otvoren u Banja Luci 2019. godine. Hoće li Grad imati sluha za još jednu urbanu ideju a Mostarci volje i želje da obrađuju zemlju, ostaje da vidimo.