Apokaliptična najezda ptica, na oranicama ostavljaju pustoš

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kao da hoda po pustinji, a ne po plodnoj Slavoniji. Ratar Darko Grivičić na sto je muka. Na jesen je posijao ekološki pir, a sad njegova polja izgledaju poput Sahare. Sve su pojele guske i ždralovi. Pustoš na sve strane. Problem je ove godine, kaže Darko - zbog klimatskih promjena još veći.

Darkova njiva nije jedina koju su divlje guske poharale. Berislavu Štefančiću iz Radovanja pojele su 50-ak hektara mladih usjeva. Pokazuje snimke kako je to izgledalo kad su guske na njegovu zemlju došle na ručak.

Ptice svejedi: Jedu ribu iz ribnjaka, a salatu na poljima

- To su uglavnom ptice koje su svejedi, osim sive divlje guske koja je biljojed. Na ribnjaku imaju dobro hranilište što se tiče riba, zmija i žaba, a ovdje im je salata na našem polju. Jedu poglavito ozime kulture - pšenicu, pir i uljanu repicu. Nju u ovom predjelu ne sijemo zadnje dvije godine jer su štete strahovite, kaže Berislav.

Divlje guske dolaze jer se u Oriovcu nalaze ogromni ribnjaci. Pod vodom je površina od oko 2 tisuće hektara. Tu je proglašen ornitološki rezervat za ptice žličarke. Iz godine u godinu, kaže Iva Ivezić iz obližnjeg Radovanja, dolazi ih sve više pa je i šteta na usjevima sve veća.

- Svake godine sve je teži problem i svaki put dođem na isto pitanje - Ptice su zaštićene, a tko je nas štitio? Ove se godine pojavio ekstremno veliki broj ptica kojima mi ne možemo stati na kraj. Ne vidimo kako riješiti taj problem, naglašava Iva.

Dežurstva, petarde, dronovi - ništa ne pomaže 

A probali su sve i svašta, svjedoči Josip Čuletić iz Slavonskog Kobaša kojem su divlje guske pojele 70-ak posto usjeva. Plašila, dežurstva, sve je probao. Na njivi se, kaže, može dežurati 23 sata, a kad odeš kući na ručak ptice naprave štetu za 5 minuta.

- Tjerali smo ih dronovima, ali ptice se samo u krugu kilometar dva - premjeste. Mi onda odemo za njima. I tako u krug, uopće ne odustaju. U jednom trenutku su se okupile i krenule na dron. Nisu one glupe. Pametne su i osjete opasnost, dodaje Berislav Štefančić.

Ni plinski topovi nisu pomogli, a lovačka društva su nemoćna

Darko Grivičić kaže da su bacili milijun petardi i raketica pokušavajući otjerati ptice. No nisu uspjeli. Darko je otišao i korak dalje. Za oko 20 tisuća kuna kupio je i razmjestio 11 plinskih topova, ali nije previše pomoglo. Vjeruje da bi se i na 30 tisuća topova ptice navikle.

- Kad posijemo žito, one odmah slete i vade sjeme. Stavite plašilo, mi dođemo, a oni na plašilima stoje. Postale su imune na sve naše mjere, dodaje Iva Ivezić. 

Nemoćna su i lokalna lovačka društva jer je lov na zaštićene ptice zabranjen. Kazne su astronomske. Tko ubije, plaća kaznu do 30 tisuća kuna. Darko Grivičić poručuje kako je stanje neodrživo, samo njemu su ptice pojele 3 milijuna kuna.

Osiguravatelji ne žele ugovoriti police

Milijune gubi i tvrtka Tomislava Bašića iz Brodskog Stupnika koji je u ovom kraju organizirao ratarsku proizvodnju sa 110 kooperanata. Osiguravatelji, kaže, zbog blizine ribnjaka nisu željeli ugovoriti police za usjeve, a preoravanje i sijanje iznova je, poručuje, neisplativo.

- Gnojiva smo bacili, dio je propao. Mi moramo ponovno gnojiti, a gnojidba je skupa. Cijene idu svakodnevno gore. I rješenje se jednostavno ne vidi. Na ovakav način. Bila je preporuka da presijemo površinu. Dakle mi mehanizacijom ne smijemo ući u tu njivu, jer ona neće biti kvalitetno obrađena. Onda neće biti kvalitetno ni nicanje i sama zaštita samih tih usjeva, kaže Bašić.

Josip Čuletić uzgaja 300-tinjak krava i teladi. Sad ga muči čime će ih hraniti. U pomoć su pozvali lokalne načelnike. Obaviještena su ministarstva poljoprivrede i gospodarstva čiji su predstavnici odmah stigli u Oriovac.

Prvi konkretan prijedlog poslan za Zagreb

Razgovaralo se više sati i prvi je konkretan prijedlog poslan za Zagreb, kaže načelnik općine Oriovac - da se možda proglasi zaštitni pojas oko ribnjaka, da te površine imaju poseban tretman i da se poljoprivrednicima šteta nadoknadi.