Batat produžuje sezonu hercegovačkih poljoprivrednika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poljoprivreda u dolini Neretve sve više poprima duhanski ciklus, odnosno cjelogodišnji rad, ali ne oko jedne nego više kultura.

Današnjim poljoprivrednicima jednostavno nije dosta jedna „vaga“ oni moraju „vagati“ bezmalo svaki mjesec.

Slavko Maslać poljoprivrednik iz Višića ilustrativan je primjer za taj trend u poljoprivredi kojeg se može nazvati i borba za opstanak.

Može se reći da Vlatko kreće sjetvom žitarica u ranu jesen. To je kaže tradicija koju ne napušta, zatim slijedi zimska salata, pa rane povrtlarske kulture, obično rajčice, a onda breskve i nektarine, te cvijeće uglavnom krizanteme.

Trenutke slobodnog vremena popunjava pčelarstvom, a onda slijedi jesen i vađenje batata, nove kulture koju je usvojio kako bi upotpunio svoj proizvodni asortiman.

''Prije svega nije to ni toliko novo, mi se već desetak godina bavimo uzgojem batata. To je tzv. slatki krumpir, a u biti to uopće nije porodica krumpira nego slaka. Mi iz Poljoprivredne zadruge „Matica“ Višići, smo to počeli pomalo za sebe, a ove godine smo malo podigli proizvodnju, dogodine planiramo širiti. Cilj nam je da ljudi upoznaju što je batat i koje su dobrobiti od njegovog konzumiranja'', kaže Vlatki u izjavi za Radiopostaju Čapljina.

Maslinu je u Hercegovini potaknula zdravstvena komponenta, odnosno nutricionistička svojstva koja joj se pripisuju, a Vlatko ima objašnjenje i zašto je batat dobar: ''Batat je poželjan svima, a posebice šećerašima, njima nije preporučeno konzumiranje krumpira, a batat u prehrani mijenja krumpir. Ne samo da ga mijenja nego ga nadmašuje, čak se od njega mogu i slastice pripremati. Nedavno sam na televiziji vidio prilog da je dobar u sprječavanju Azhajmerove bolesti''.

Na pitanje kako se batat uzgaja, kako se sadi, dodaje: ''Proizvodnja nije kao u krumpira, sadi se sadnica na proljeće, negdje u petom mjesecu. Nije otporan na ledi. Od batata sami mi proizvedimo reznice i sadnice. Sadi se na „bankove“ na foliju, trideset, četrdeset centimetara u redu, a red od reda 1,5 metar, jer to je veliki puzavac. Nema nikakve zaštite, nema nikakvih štetnika, što je vrlo važno. Prinosi mogu biti 2 – 3 kilograma po struku''.

Očekuje i da će ta kultura tek ući u prehranu Hercegovaca.

''Sad trenutačno cijena batata je prenapuhana, pa ga dosta ljudi zbog toga ne uzima. On ima specifičan okus, ima više vrsta narančasti, rozi…, svaka vrsta ima svoj šmek. Preporučio bi ljudima da ga počnu uvoditi u prehranu s ovim domaćim krumpirom, da miješaju da probaju, pa će vremenom ostaviti krumpir, a prihvatiti batat'', kaže Vlatko za Radiopostaju Čapljina.

''U svakoj proizvodnji ima nešto praznog hoda, što se tiče prihoda. Batat se vadi ima mjesec i pol dana, kada je gro drugog posla odrađen, ide se u zimu, može nadomjestiti ovaj drugi dio sezone'', dodaje ovaj čapljinski poljoprivrednik.

Inače, batat je višegodišnja biljka čija je postojbina kao i krumpira Srednja Amerika, međutim zbog klimatskih prilika u BiH, mora se saditi svake godine obično u proljeće, a proizvodni ciklus zavisno od vremena sadnje, traje četiri mjeseca.

Batat je još uvijek novina na tržištu poljoprivrednih proizvoda u BiH. Teško je očekivati da bi mogao dostići rasprostranjenost krumpira i kukuruza, koji također potječu iz Srednje Amerike. Međutim. Vlatko Maslać se očito vodi filozofijom – valja pokušati.

S obzirom na trenutačne cijene na veletržnici u Tasovčićima je 2,5 do 3,0 KM, a u prodajnim lancima i do 5,0 KM pokus djeluje privlačno.