Bez poljoprivrednog registra BiH gubi milijune maraka godišnje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Još prije tri godine, sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, uspostavljen je Odbor za koordinaciju informacija u poljoprivredi preko kojeg se koordinira razvitak usklađenoga i integriranoga informacijskog sustava u poljoprivredi Bosne i Hercegovine, ali od funkcioniranja tog informacijskog sustava u poljoprivredi još nema ništa.

Prema službenim informacijama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, sukladno zahtjevima Europske unije, uz konzultacije mjerodavnih državnih, entitetskih i tijela Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, spomenuto je ministarstvo mjerodavno za koordinaciju uspostave integriranog sustava baza podataka za povezivanje registarskih podataka i ostalih relevantnih informacijskih sustava radi osiguranja tehničke suglasnosti postojećih i novih baza podataka, a sukladno najboljim praksama Europske unije, piše Večernji list.

Taj informacijski sustav, radi privlačenja novca iz pretpristupnih fondova Europske unije, u sebi treba, između ostalog, sadržavati registar poljoprivrednih gospodarstava i registar klijenata, sustav identifikacije i registracije životinja, fitoregistar, točnije registar proizvođača, prerađivača, dorađivača, uvoznika, skladištara i prometnika određenih vrsta bilja, biljnih proizvoda, popis poljoprivrede, mrežu računovodstvenih podataka na farmi (FADN), GIS okvir za područje istraživanja na temelju uzorka.

Umjesto da je spomenuti registar već u funkciji, i dalje se postavljaju pitanja zastupnika u Parlamentu Bosne i Hercegovine što se uradilo na tom planu i kad će famozni registar konačno zaživjeti.

Prema pravilima Zajedničkog direktorija za poljoprivredu EU-a, taj sustav ima bazu računalnih podataka iz sektora poljoprivrede, kao što je sustav identifikacije poljoprivrednih parcela, sustav za identifikaciju i registriranje prava na plaćanje, zahtjevi za potporu i zahtjevi za plaćanja, integrirani sustav kontrole, jedan sustav za bilježenje identiteta svakog korisnika poticaja koji podnosi zahtjev za poticaj ili zahtjev za plaćanje, sustav za identifikaciju i registriranje životinja, mrežu računovodstvenih podataka na farmi (FADN), poljoprivredni tržišni informacijski servis (PTIS).

Poljoprivredni informacijski sustav zapravo je potrebni alat za pristup financijskim sredstvima iz sheme pomoći Europske unije i fondova namijenjenih razvoju poljoprivrede. Prije pandemije koronavirusa iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine priopćeno je kako će razvoj ovog sustava omogućiti donositeljima odluka iz sektora poljoprivrede dobivanje kvalitetnih analiza, a prikupljene informacije bit će dostupne poljoprivrednim proizvođačima, trgovcima poljoprivrednih proizvoda te potrošačima, piše Večernjak.

U informaciji se navodi kako su do sada uspostavljeni statistički adresar poljoprivrednih gospodarstava, registri za identifikaciju i kontrolu kretanja životinja, kao i poljoprivrednih gospodarstava te klijenata, fitosanitarni registar, GIS katastar i inspekcijski sustav.

Još 2018. godine, radi poticanja poljoprivredne proizvodnje, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine trebala je formirati agrofond i agrobanke koje bi bile ravnomjerno raspoređene na cijelom prostoru Federacije Bosne i Hercegovine radi, kako je najavljeno, “sklapanja ugovora s poslovnim bankama za financiranje investicijskih projekata u poljoprivredi i ruralnom razvoju”.

Trebali su uvesti i poreze na neobrađena poljoprivredna zemljišta, a novčana sredstva prikupljena naplatom spomenutih poreza bila bi usmjerena u utemeljene agrofonda. Do sada ništa od toga nije napravljeno.