Kvaliteta
Bh. proizvođači voća i povrća uklanjaju ''izvozne barijere''
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ograničen broj graničnih prelaza u Hrvatsku i kratko radno vrijeme fitosanitarnih ureda za inspekciju voća i povrća izvezenog iz BiH u EU uzrokovali su velike gubitke proizvođačima.
Projekt Sweden/USAID FARMA II je podržao zahtjev privatnog sektora da se problem rješi.
Pročitajte još
Zbog relativno kratkog radnog vremena fitosanitarnih ureda na dva granična prijelaza iz BiH u Hrvatsku, određenih za izvoz voća i povrća iz BiH u EU, u prva dva i pol tjedna srpnja, kamioni koji su prevozili uglavnom krastavce i šljive, na granicama su zadržavani i do tri dana.
To je dovelo do kaliranja i pogoršanja kvaliteta proizvoda, te financijskih gubitaka od oko 100.000 EUR.
Pitanje je sada riješeno. Ali, evo kako se sve odvijalo.
Prvi znakovi nevolje
''EU je 1. ožujka 2019. godine donijela uredbu o obaveznom fitosanitarnom certificiranju i inspekciji voća i povrća uvezenog iz BiH. Hrvatska je ovu uredbu počela primjenjivati u rujnu 2019. godine. Također, određena su samo dva granična prijelaza na kojima će se obavljati ta inspekcija, Stara Gradiška i Nova Sela, odnosno Bijača'', rekao je Suad Selimović iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije.
Fitosanitarni uredi na dva granična prijelaza u Hrvatsku su bili otvoreni od ponedjeljka do petka, u periodu od 7:00 do 15:00 sati.
''Već u rujnu 2019. smo tražili od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da intervenira kod hrvatskih vlasti da produže radno vrijeme, uvedu subote kao radne dane i otvore više graničnih prijelaza za izvoz voća i povrća'', rekao je Selimović .
''Tada smo imali problema sa izvozom šljive iz kasne berbe. Ono što se događa na granici je sljedeće.Fitosanitarni inspektori primaju dokumentaciju, tj. naše fitosanitarne potvrde do 13:00 sati, a oni koji ne uspiju predati dokumentaciju moraju da čekaju do sljedećeg jutra. Inspektorima je potrebno oko pola sata da pregledaju dokumentaciju za jedan kamion, plus imaju pauzu. Kad veći broj kamiona dođe na granicu, dođe do zagušenja i tada počinju naši problemi.''
Obraćanje vlastima
Proizvođači voća i povrća u BiH su se u više navrata obraćali prethodnoj i aktuelnoj vladi na državnoj razini sa zahtjevom da interveniraju kod hrvatskih vlasti i omoguće nesmetan izvoz.
''Dva ili tri puta smo pisali prethodnoj vladi, a najmanje dva puta sadašnjoj vladi, ali nismo dobili odgovor. Izvukavši pouku iz problema koji smo imali sa izvozom šljiva u rujnu 2019. godine, znali smo da ćemo imati problema ovog ljeta. Znali smo da naši kamioni ne mogu blagovremeno preći granicu i da ćemo imati gubitke'', objasnio je Selimović.
Prema Selimoviću, zbog zagušenih graničnih prijelaza u posljednje dva i pol tjedna, proizvođači iz BiH izgubili su ukupnu količinu proizvoda koja se poredi sa tri kamiona šljiva i dva kamiona krastavaca u vrijednosti od 100.000 eura.
Projekt Sweden/USAID FARMA II podržao je zahtjev bh. proizvođača.
Zajedno sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, projekt je napravio analizu izvoza voća i povrća iz BiH u posljednje tri godine. Izvještaj pokazuje da je od 188 milijuna KM izvezenih 2019., 61 posto ili 115 milijuna KM išlo za tržišta EU. Također je pokazao da je vrhunac izvoza u srpnju i kolovozu dostigao 22-23 milijuna KM mjesečno, s mjesečnim količinama između 10.000 i 12.000 tona, što znači 500 do 600 kamiona mjesečno. Ove brojke su potvrdile da su zahtjevi proizvođača iz BiH opravdani, te su kao takvi prezentirani Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO) u pismenoj formi, čime su zahtjevi podržani.
Sastanak relevantnih institucija je održan 9. srpnja, 2020. godine, a na njemu su također sudjelovali i predstavnici projekta FARMA II, USAID-a i proizvođača, a dogovoreno je da se od hrvatske strane odmah zatraži rješavanje ovog problema i olakša izvoz iz voća i povrća iz BiH. Na tom sastanku su bh. proizvođači postavili ultimatum da će blokirati granice prema Hrvatskoj ako se situacija ne promijeni.
Pozitivan ishod
Institucije BiH su intenzivirale kontakte sa hrvatskim vlastima i u kasno poslijepodne, u četvrtak 16. sprnja, stigao je pozitivan odgovor.
Fitosanitarni uredi na graničnim prijelazima Stara Gradiška i Nova Sela će od ponedeljka do petka raditi u periodu od 7:00 do 19:00 sati, a subotom od 7:00 do 15:00 sati.
Kad je Selimović čuo ovu vijest, uzdahnuo je: ''Uspjeli smo.''
Selimović je bio zadovoljan ovim dogovorom, ali je i dalje bio pomalo skeptičan. 16. srpnja je rekao: ''Sada ćemo pomno pratiti situaciju i gledati kako stvari funkcioniraju. Moramo biti sigurni da su i subote radni dani za fitosanitarne urede na granicama. Potrebne su nam ove informacije da bismo znali možemo li odgovoriti na zahtjeve za dostavu i subotom.'' Nekoliko dana kasnije, početkom ovog tjedna, Selimović je potvrdio da je sve u redu.
Iako je situacija bila napeta, a bilo je i gubitaka, sve nije crno. Kako Selimović kaže, proizvodnja šljiva i krastavaca u BiH se udvostručila u odnosu na prošlu godinu, a domaći proizvođači su imali priliku povećati izvoz u odnosu na prošlu godinu. Ostali konkurenti iz regije i EU nisu prošli tako dobro, pa je potražnja za bh. proizvodima velika. Brži protok robe trebao bi sada doprinijeti da bh. proizvodidođu do što većeg broja stranih kupaca. ''Trenutno naši kupci traže kamion više naših šljiva i drugih proizvoda, a mi ćemo ih rado isporučiti'', zaključio je Selimović.
