Uzgajivači na rubu opstanka

Cijena proizvodnje hrane raste - prijeti li nam nestašica povrća?

Dok jedni smanjuju površine pod povrćem, drugi se okreću sjetvi kultura koje idu izravno u preradu. Što nas čeka sljedeće godine i prijeti li nam nestašica povrća?
Gospodarstvo / Poljoprivreda | 23. 11. 2022. u 07:10 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Širom Evrope poljoprivrednici koji se bave uzgojem povrća razmatraju smanjenje proizvodnje zbog ogromnih poskupljenja. Izuzetak nisu ni poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini.

Dok jedni smanjuju površine pod povrćem, drugi se okreću sjetvi kultura koje idu izravno u preradu. Što nas čeka sljedeće godine i prijeti li nam nestašica povrća?

Jedan od najvećih proizvođača povrća u Bosni i Hercegovini, Mladen Lazić iz semberskog sela Golo Brdo, za narednu poljoprivrednu sezonu planira značajne izmjene.

Na dijelu površina koje obrađuje, papriku, krastavac i druge kulture zamijenit će cvekla i mrkva, javlja BHRT.

"Povećavat ćemo cveklu, neke krtolaste kulture, krastavac, s obzirom da smo okrenuli kompletnu proizvodnju prema prerađivačkoj industriji", objašnjava on.

Baš kao i Lazići, i drugi proizvođači povrća ne vide računicu u proizvodnji, pa - ili smanjuju površine ili se okreću drugim kulturama.

Manje zasijanog povrća

"U sljedećeoj godini očekujemo da će povrće biti manje zasijano. Uzrok je skupoća repromaterijala - samo je gnojivo skočilo 200 posto, gorivo 200 posto. Sigurno će to uticati na smanjenje površine, a čim je manje zasađeno, bit će manje povrća", kaže predsjednik Udruženja povrtlara Republike Srpske Branko Mastalo.

Pored enormnog skoka cijena proizvodnje, povrtlarima na ruku ne ide ni vrijeme.

"Invazija insekata, nema što se nije pojavljivalo i što nismo imali ove godine, u odnosu na sve prethodne. Imali smo toliko problema sa lisnim vašima, stjenicama, smrdibubama, to će verojatno da prezimi u plasteniku", navodi agronom Gordana Gajić.

Pomoć države

Za sada, nade polažu u obećani veći agrarni proračun i podršku nadležnih. U suprotnom, poskupljenje povrća i nestašice su neminovnost.

"Mi očekujemo da se poveća cijena regresiranog goriva na marku, da bude po hektaru umjesto 100 litara 200, da se regresira umjetno gnojivo koje je premašilo sve moguće cijene", kaže predsjednik Udruženja povrtlara Republike Srpske Branko Mastalo.

Na poskupljenja energenata, gnojiva, pakovanja i prometa žale se i povrtlari u Francuskoj i Špajolskoj, a iz britanskih udruženja proizvođača procjenjuju da će se proizvodnja seliti sve dalje na jug, do Maroka i dijelova Afrike.

Kopirati
Drag cursor here to close