Dabrovi pustoše voćnjake i usjeve

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Reprodukcija dabrova na području gornjeg vodotoka rijeke Sane dostigla je zabrinjavajuće razmjere i sve je veći broj poljoprivrednih proizvođača i građana koji se žale na štetu koju im pričinjavaju.

Mještani koji žive u blizini riječnih obala kažu kako dabrovi uništavaju priobalno drveće, a na njihovom udaru su poljoprivredni usjevi i posebno voćnjaci.

Prema riječima Rizaha Begića, koji se bavi voćarstvom, dabrovi su prije nekoliko dana potpuno uništili preko 30 stabala voćaka koje je posadio na svome imanju u blizini sela Kljevci.

Slična iskustva dijeli i Mehmed Alihodžić, mještanin naselja Mahala, koji kaže kako su dabrovi potpuno uništili drveće na jednom dijelu obale Sane, pišu Nezavisne novine.

"Već godinu dana se obraćamo na adrese raznih institucija i svi kažu da su nemoćni jer se radi o zakonom zaštićenoj vrsti. Uništavaju voće, ali i krupno drveće čija su stabla promjera i po pola metra. Izdube ga bolje od bilo kakve bušilice", kaže Alihodžić.

Prema riječima sanskih ribolovaca, broj dabrova na Sani i njenim pritokama enormno se povećao u posljednjih desetak godina, kada su se vratili na ova područja, nakon što su prije nekoliko desetljeća nestali iz sanskog sliva.

"Toliko su se odomaćili da priđu na svega nekoliko metara od ribara i uopće se ne plaše. Tek kada baciš kamen na njih pobjegnu", kažu ovdašnji ribolovci.

U Lovačkom društvu "Sana" kažu kako posljednjih godina primaju brojne pritužbe, najčešće poljoprivrednika, koji se žale kako dabrovi uništavaju njihove usjeve.

"Također, i voćari se žale na njih jer je poznato kako je kora mladih voćaka najveća poslastica za njih", kaže Mesud Aganović, sekretar Lovačkog društva "Sana".

U ovom društvu ističu kako postoje mnogi koji smatraju da je broj dabrova porastao u tolikoj mjeri da se mora reducirati, ali da s druge strane postoji veliki pritisak društava i aktivista za zaštitu životinja koji se protive tome.

Također navode kako je dabar nedavno skinut s crvene liste zaštićenih životinja i da je lov na njih sada moguć ako se dokaže njihova prekobrojnost i štetnost po okolinu.

Međutim, dodaju kako to zahtijeva kompliciranu proceduru i pribavljanje velikog broja različitih dozvola i odobrenja.