Pomoć nadležnih potrebna

Divlje svinje uništiše poljoprivredne proizvode

Dodatni i u ovim trenucima nerješivi problem poljoprivrednicima zadaju divlje svinje koje uništavaju usjeve krumpira i kukuruza.
Gospodarstvo / Poljoprivreda | 11. 09. 2023. u 08:40 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poljoprivrednici s područja Tuzlanskog kantona u skoro svim granama ove oblasti vape za pomoći nadležnim. Uzroka je više, a na neke - kao što su nepovoljne prilike - ne mogu utjecati.

To za posljedicu ima smanjenje prihoda kada je u pitanju i žetva strnih žita u 2023. godini.

Prihodi su mnogo niži u usporedbi s proteklom godinom, dok je izostao i očekivani prinos, koji je znatno smanjen. Dodatni i u ovim trenucima nerješivi problem poljoprivrednicima zadaju divlje svinje koje uništavaju usjeve krumpira i kukuruza.

Situacija je malo bolja kada je u pitanju berba i otkup krastavaca kornišona, ali kada se podvuče crta - zaključak je da je iza poljoprivrednih proizvođača s područja Tuzlanskog kantona izuzetno teško godina, piše Federalna.ba.

Svinje sve upropastile

Prinosa i berbe neće biti na gazdinstvu Zorana Jokića – propali su njegovi trud i zalaganje, sve su upropastile divlje svinje.

''Divlje svinje uništiše nam naše poljoprivredne proizvode. Uložio si i svoj trud i svoj znoj i svoj rad, novac i vrijeme i, evo, nema ništa. Znači, nula i nikom ništa'', priča ovaj poljoprivrednik iz Brgula kod Tuzle.

Šteta na njegovom imanju je velika, kao i na imanjima i sjetvenim površinama ostalih poljoprivrednika s područja Tuzlanskog kantona koji se susreću s ovim problemom.

''Ne možemo ništa''

''Ja ne smijem sad ovo kupiti, možda bi nešto mogao i probrati, ali ne smijem pokupiti - možda je bolesna svinja pa ću svoju stoku zaraziti pa ću još veći belaj napraviti. Znači, nemoćni smo. Ništa ne možemo, apsolutno ništa'', dodaje on.

Zabrinut je i Tomislav Jokić, koji ne spava noćima, kako bi barem malo spasio poljoprivredne usjeve u Brgulama, ali bezuspješno: ''Svaku večer se pale gume, dolazim oko devet, palim gume, bacam petarde, obilazim traktorom, borimo se, ali izgleda da se ne može izboriti s ovim''.

Poljoprivrednici su se za pomoć obraćali i lovačkim društvima, iz kojih ističu da su nemoćni, budući da je na snazi lovostaj. U Ministarstvu poljoprivrede saznajemo da su i njima ruke vezane i da je jedino rješenje ovog problema izmjena Zakona o lovstvu. Ipak, nisu svi u velikim problemima. Pokazuje to primjer Ferida Selimovića iz Svojata kod Živinica, koji se bavi uzgojem krastavaca kornišona. Berba je pri kraju, zadovoljan je prinosom i preko lokalne zadruge ima zagarantiran otkup: ''Ali se i napatilo i naradilo i muke se vidjelo zato što se mora očuvati i zaštititi biljka, a onda i obrati plod''.

Opet orijentirani ka uvozu

Kada su u pitanju proljetna sjetva i žetva na području Tuzlanskog kantona, vladali su loši vremenski uvjeti, što je u konačnici utjecalo na smanjenje prinosa.

''Kod pojedinih kultura imali smo smanjenje prinosa čak i 50 posto. I ne samo da je došlo do smanjenja prinosa nego je i kvaliteta zrna bio lošijeg stanja'', navodi Samid Šarac, pomoćnik ministra za poljoprivredu TK-a.

Za 35 posto smanjen je prinos pšenice u poređenju s prošlom godinom. Ilustracije radi, prosječna potrošnja pšenice po stanovniku je oko 120 kilograma, a ove godine je proizvedeno nešto više od deset tona, što zadovoljava oko 20 posto potreba stanovništva Tuzlanskog kantona. Sve će, izgleda, opet biti orijentirano ka uvozu.

Kopirati
Drag cursor here to close