Drastično upozorenje bh. poljoprivrednika: Hranu više nema tko proizvoditi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Manjak domaće sirovine i povećanje cijena tek su uvod za ono što slijedi, kažu proizvođači oba bh. entiteta, koji su zajednički još jednom pozvali nadležne da hitno reagiraju i urade nešto po pitanju zaštite domaće proizvodnje.

Proizvodnja žita ove jeseni je upitna. Godina, kažu, nikada teža. Usjevi uništeni, otkupne cijene niske, a pomoći niotkud. Proizvodnja se gasi. Žetveni radovi su stali. Sjetveni, tvrde proizvođači, po svemu sudeći, neće ni početi.

''Na pragu je jesenja sjetva, neće ući spremni u nju jer je kukuruz maksimalno podbacio. Stočni fond ljudi će rasprodati i doći će do katastrofe po pitanju poljoprivrede. Zajedničkog smo stava da će BiH kao država i RS kao entitet ostati bez hrane u idućim godinama, jer je više nema tko proizvoditi'', upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Tržnice su preplavljene robom iz uvoza. Zaštita domaće proizvodnje ostala je mrtvo slovo na papiru. U obećanja više ne vjeruju. Iz državnog ministarstva najavljuju iznalaženje novih tržišta, javlja FTV.

''Opredijeljeni smo da otvorimo nova tržišta i mogu reći da je Ministarstvo u posljednje dvije godine intenziviralo aktivnosti na otvaranju tržišta prema EU kad su u pitanju crveno meso i jaja. Pokrenuli smo postupak otvaranja tržišta Rusije, Kine, Malezije, Izraela, Kuvajta, UAE i Saudijske Arabije“, poručuje Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD).

''Ovim putem apeliramo na aktualnog ministar vanjske trgovine Košarca da se pozabavi poslovima za koje sjedi u Ministarstvu. Uporno se miješa u sve kao Vegeta, a uporno ništa ne radi. Hoda po terenu i priča da će izvoziti meso. Za što će ga izvoziti kad ga nema dovoljno ni za naše potrebe“, ističe Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH za FTV.

Nedovoljna da podmiri domaće potrebe je i ovogodišnja proizvodnja u sektoru povrtlarstva. Zbog nekontroliranog uvoza proizvodnja je smanjena.

''Naše količine kad su krenule, a imali smo dobre i kvalitetne količine, nigdje nije išlo i imali smo nisku otkupnu cijenu koja nije zadovoljavala ni same troškove proizvodnje“, navodi povrtlar Goran Simić.

I mesoprerađivački sektor trpi velike štete. Farme su pred kolapsom zbog manjka hrane i problema s otkupom. Pojedine farme već se gase, što će u konačnici za posljedicu imati i veliki broj ugašenih radnih mjesta, kao i veliko smanjenje proizvodnje.