Europa će uživati u lubenicama čiji su milijuni sadnica uzgojeni u Čapljini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina prati europske, pa i svjetske trendove, a jedan od njih je proizvodnja presadnica povrća.

Naoko male, nježne biljke, ništa posebno, međutim, kada se posadi i cijepi, primjerice, nekoliko milijuna lubenica, to je isto toliko milijuna maraka. Lijepo zvuči.

A da je to hercegovačka stvarnost može se vidjeti u pogonima Adria Hishtila u Gabeli kod Čapljine. Od sredine jeseni pa do sredine ljeta u tim se pogonima uzgajaju tisuće, pa i milijuni presadnica koje onda putuju Europom, ove sezone u dvanaest zemalja, od Italije do Moldavije.

Trenutačno su u pogonima rasadnika, samo stotinjak metara udaljenog od nabujale Neretve, najaktualnije lubenice. Što, kako, gdje i koliko, govori agronom Ivica Borovac, komercijalist te tvrtke.

''Ova godina išla je u smjeru da je bilo podjednako narudžbi za rajčice i paprike, što je malo neočekivano s obzirom na to da su rajčice puno zastupljenije, zanimljivije su tržištu i količinski i težinom nego paprike, tako da smo ove godine malo iznenađeni što se veliki broj kupaca opredijelio za paprike iako je prošle godine cijena bila poprilično loša ako uzmemo u obzir godišnji prosjek.

Međutim, gledajući šire tržište, odnosno sve zemlje s kojima radimo, u tom kontekstu to i nije čudno jer se kod rajčica javila određena hiperprodukcija, prevelike količine koje stižu sa svih destinacija, tako da bi paprike mogle biti zanimljivije i lakše za prodati. Od ostalih kultura lubenice su prošle godine bile dobre, njihova prodaja općenito, tako da smo ove godine dobili više narudžbi.

Iznenađujuće, imamo dosta popunjen svibanj, pa čak i lipanj, što veseli i mene i sve u tvrtki zato što je to smjer koji je na tragu razgovora s ljudima koji dolaze iz EU-a i pričaju kako dođu ljeti u Dalmaciju pa ne mogu u kolovozu pojesti kvalitetnu lubenicu jer je nema.

Svi se guraju u te prve termine, u srpnju se glavnina ubere i proda. To je dobar pokazatelj kako ljudi gledaju u tom smjeru te vide i taj drugi dio godine, pogotovo sve toplija ljeta jer, kako se mijenja klima tako se mijenjaju i vremenski uvjeti pa je sve zanimljivija sadnja lubenica u kasnim terminima. Drago nam je što ljudi sami prepoznaju taj novi smjer koji bi mogao biti zanimljiv kao popunjavanje sezone s kasnim berbama'', objašnjava Borovac.

Dodaje kako im je posebno drago što se to sve odrazilo i na Hercegovinu, gdje su i stacionirani.

''S tim ljudima smo u svakodnevnom kontaktu. Tu su i Bosna, dio Republike Srpske, Semberija, poglavito kao jedno veliko plodno područje, zatim Slavonija, pa čak i Dalmacija, odnosno sjever Dalmacije prema Istri.

Naravno, tu su Mađari koji su uhodani već godinama, najjači su kupci, imaju proizvodnju u svim razdobljima i za sva tržišta. Tržište regulira odnose pa je tako rani segment uvijek poželjan, međutim, vremenski uvjeti su takvi da je već izvjesno kako će, primjerice, ova sezona kasniti pa će biti problema s ranim lubenicama i terminima njihova dozrijevanja. Mi imamo milijun komada lubenica spreman za isporuku, za rumunjsko i mađarsko tržište, međutim, temperature od -5 stupnjeva i snježni pokrivač od dvadeset centimetara onemogućili su kupce preuzeti ih jer kasni priprema zemljišta, tako da bi čitava ova godina mogla imati pomak od tjedan, dva što se tiče rane sadnje.

To je još jedan smjer i pokazatelj da saditi lubenice, pa čak i dinje, za kasnije razdoblje ne bi bilo loše, moglo bi se isplatiti'', naglašava Borovac.