Nije bilo kuće bez murve
Evo zašto je dudu mjesto u svakom dvorištu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nekada su se u svakom dvorištu mogla vidjeti stabla duda u čijem se hladu odmaralo i sladilo slatkim plodovima. To je listopadno drvo koje dostiže srednju visinu od 10 do 20 m, a razlikujemo nekoliko vrsta koje najčešće prepoznajemo po boji ploda i kore stabla.
Nezreli plodovi i listovi sadrže tvar koja je blago toksična za ljude. Životni vijek stabla je do 100 godina, a pejzažne sorte dostignu 25 do 50 godina.
Pročitajte još
Osim što ima ukusne plodove, dud je izuzetan čistač zagađenog zraka i zemlje. Kada želimo riješiti problem zagađenja i smoga u gradovima i očistiti zemljište, njegova sadnja pokazala se kao idealno rješenje, piše Agroklub.
Listovi apsorbiraju puno više CO2 i drugih zagađivača iz zraka nego druge drvenaste vrste. Pored toga, usvaja ugljični monoksid, fluorovodoničnu kiselinu, sumpor dioksid i druge spojeve iz smoga.
Korijen je dobro razvijen i stvara podzemni, gusti splet koji odlično apsorbira prisutne zagađivače. Izuzetno je pogodan za fitoremedijaciju. Usvaja teške metale, a poznat je kao jedna od rijetkih biljaka pogodna za čišćenje industrijskih područja.
Posljednjih godina identificiran je njegov značaj u prevenciji i kontroli dezertifikacije. Daje veliki doprinos kada je u pitanju desalinizacija zemljišta, kao i kod problema očuvanja izvora i podzemnih zaliha vode.
Za sadnju odaberite mjesta izložena suncu, ali da drvo ne bude na udaru vjetra. Pogoduju mu ilovasta, rahla zemljišta koja su dobro drenirana. Zbog zabarenosti dolazi do propadanja korijena.
Sadnja se obavlja u jesen i proljeće. Dubina jame je 50 cm, a veličina 80x80 cm. Na dno se stavlja drenažni sloj, a zatim sloj zemlje pomiješan s gnojivima na koji se polaže sadnica. Sloj zemljišta oko sadnice se dobro ugazi kako bi se ostvario što bolji kontakt korijena i zemlje. Ne zaboravite zaliti posađene sadnice.
