Poljoprivreda
Još jedno pucanje države
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Vlada Republike Srpske zaprijetila je da će povući suglasnost s okvirnog dokumenta ukoliko Vijeće ministara BiH ne osigura da se programiranje sredstava Europske unije ne izvrši u skladu s Odlukom o sustavu mehanizma koordinacije procesa europskih integracija u našoj zemlji, objavila je Federalna televizija.
Vlada je na sjednici prije tri dana podsjetila na stav donesen krajem prosinca prošle godine da odbacuje mogućnost realizacije procesa programiranja u okviru sektorskih grupa za programiranje.
Zahvaljujući usvojenoj strategiji ruralnog razvoja BiH je otvorila vrata za povlačenje bespovratnih sredstava iz EU-a za ruralni razvoj. Kako FTV neslužbeno doznaje, riječ je o 30 milijuna eura za razdoblje od tri godine. Do kraja mjeseca u resornom državnom ministarstvu očekuju usvajanje akcijskog plana za ruralni razvoj. Iz nadležnog ministarstva tvrde da će za dalji proces i dodjelu bespovratnih sredstava biti zadužena Europska komisija.
''Napravit će strukturu koja će objavljivati pozive, prihvaćati i obrađivati zahtjeve, te davati novac onima koji su prošli aplikaciju'', pojašnjava Dušan Nešković, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Tako će Europska komisija do daljnjeg obavljati naš posao jer nema suglasnosti u BiH da se sustav plaćanja u poljoprivredi podigne na državnu razinu. Inače, nije riječ o socijalnoj pomoći nego pomoći s ciljem podizanja konkurentnosti. EU je od 2007. do 2013. u sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH uložila oko 26 milijuna eura.
''Proračun od 2018. do 2020. ili ostatak drugog Instrumenta pretpristupne pomoći još uvijek nije određen i zavisi od nastavljenog daljeg angažnmana bh. vlasti da osiguraju strateški pristup za cijelu zemlju u svakom od sektora'', navodi Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU-a u BiH.
Zemlje regije imaju tzv. IPARD strukturu zaduženu za programiranje i povlačenje sredstva iz EU-a za poljoprivredu. Ta struktura koristi sredstva za ruralni razvoj EU-a i davno su prevazišli pretpristupna bespovratna sredstva IPA 2 do kojih je BiH sad došla jer su to prvenstveno sredstva za osposobljavanje institucija.
''Sam ruralni razvoj do dolaska IPARD-a se događa neplanski. Neke projekte implemenetiraju sami donatori, ali tu nema nikakvog sustava'', kaže Dušan Cvjetinović, predsjednik Mreže za ruralni razvoj BiH.
''Bilo da se radi o IPA ili IPARD-u ili bilo kojem drugom načinu plasiranja tih sredstava, veoma je bitno da ona budu iskorištena. Statistike iz regije su jako loše; u prvoj godini puštanja tih sredstava procenti povlačenja su minimalni jer poljoprivrednici nisu bili spremni za to'', ističe Ivana Pajić, asistent na projektu Asocijacije za ruralni razvoj BiH.
Od strategije do IPARD strukture prođu godine. Sama strategija ruralnog razvoja usvojena je u BiH uz puno muke. Oba doma Državnog parlamenta dala su zeleno svjetlo ove godine. Vlada RS-a krajem prosinca 2017. pristala je na strategiju, ali da u procesu programiranja sredstava ruralnog razvoja bude mehanizam koordinacije. To tijelo odgovaralo je na Upitnik Europske komisije, a niti jedna zemlja do sad nije imala ovakav institucionalni sustav za ruralni razvoj, navodi FTV.