Kada je najbolje saditi a kada brati raštiku i čiju blizinu ne voli?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Raštiku, broskvu ili lisnati kelj Brassica oleracea var. viridis ili volite ili ne podnosite. Tradicionalno se uzgaja na području Mediterana tijekom cijele godine, ali je najukusnija kada joj listovi izmrznu. Pripada porodici kupusnjača i predstavlja podvrstu kelja. Dvogodišnja je vrsta.

I dok se ranije smatrala hranom za siromašne, ona je izuzetno ljekovito i cijenjeno povrće bogato raznim korisnim tvarima, mineralima i vitaminima. Od minerala najviše ima kalcija, željeza i magnezija, a od vitamina A, B6, C i K. S druge strane, ovo je niskokalorično pvorće, u 100 g raštike nalazi se tek 31 kalorija, piše Agroklub.

Ona je i ljekovita jer snižava kolesterol kada se redovno konzumira. Dobra je za zdravlje očiju i omogućava miran san. Sprječava pojavu kroničnih bolesti i razvoj raka, jača kosti i jetru, poboljšava probavu.

Ljetna sjetva

Za raštiku treba odabrati rahla, dobro drenirana zemljišta bogata humusom s blagom pH reakcijom od 6 do 6,8. Dobro uspijeva na osunčanim i polusjenovitim mjestima. Ne voli blizinu krumpira ili celera.

Sjetva se obavlja tijekom ljeta, u srpnju. Kako bi ubrzali klijanje i nicanje, sjeme potopite u vodu na 24 h. Sije se plitko, na dubini od 0,5 do 1 cm. Optimalna temperatura klijanja, nicanja i rasta se kreće između 15 i 20ºC.

Temperature iznad 29ºC tijekom rasta potaknut će formiranje sjemena.

Od sjetve do presađivanja na stalno mjesto prođe četiri do pet tjedana. Sadnice se sade u drugom dijelu kolovozu. Za njihov uzgoj potreban je prostor. To su velike i robusne biljke koje mogu narasti do 2 m visine kada cvjetaju.

Obično se u vrtovima sade na razmak 50 x 50 cm. Nakon ukorjenjivanja biljke se prihranjuju. Zalijeva se kao i ostale kupusnjače. U uvjetima nedovoljne vlage listovi ogrube. No, od previše vlage strada, i to zbog truljenja korijena koji nije u stanju apsorbirati hranjive tvari iz zemlje.

Biljkama odgovara malč, a naročito onaj od borovih iglica koji blago snižava pH zemljišta. Na kiselim tlima izbjegavajte ovakvu vrstu malča. Dobro podnosi hladnoću, a listovi su ukusniji poslije prvog mraza.

Berba listova

Listovi se beru kada dostignu dužinu od 12 do 25 cm, a još uvijek su mladi i nježni. Obavlja se 70 do 80 dana od sjetve. U uvjetima suše oni gube na kvaliteti. Stari listovi ogrube, postaju crvenkasti, žilavi i gorki.

Prvo se beru donji, a kako biljka raste, pomičemo zonu berbe prema gore. Na vrhu uvijek treba ostati dovoljno lišća koje je mlado i ishranjuje biljku. Tako joj omogućavamo da raste i formira nove listove.