Kako ispravno presaditi biljke i promijeniti im zemlju?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ono što nam prvo ukazuje da je biljku potrebno presaditi u novi, veći lonac jest korijenje koje izbija kroz drenažne rupice na dnu lonca. Drugi znak je ako voda brzo otječe nakon zalijevanja, to može značiti da je korijenje pregusto i da se zemlja “potrošila”.

Treći znak koji upozorava da je potrebno presađivanje biljke je ako osjetite miris plijesni i truleži supstrata. To ne znači da je nužno potrebno biljku presaditi u veći lonac, ali je svakako potrebna izmjena supstrata, piše dblog.

Četvrti znak je i ako uočite na biljci neke promjene na listovima koje ukazuju da joj nije dobro – tipa žute ili smeđe mrlje, lišaji.

Peti znak je vrijeme. Naime, stručnjaci kažu da bi manje biljke trebalo presađivati svake godine, dok veće svake dvije. Izrazito velike biljke s kojima je teško presađivati zbog veličine se u pravilu ne presađuju, nego se supstrat zamjenjuje novim.

Zamjena površinskog sloja supstrata obavlja se na način da se tupim nožićem odstrani 2,5 do 5 centimetara zemlje, pritom naravno pazeći da se ne ošteti korijenje. Nakon toga taj dio se zamjenjuje sa svježim supstratom. Čvrsto ga se pritisne i na kraju zalije.

Kad smo kod supstrata postoji velik izbor, kao i sve takve stvari najbolje je kupovati u specijaliziranim trgovinama i ono pravilo o tome što jeftinije, to nekvalitetnije, i u ovom slučaju vrijedi.

Kod sadnje i presađivanja biljaka mnogi koriste vrtnu zemlju, što nije preporučljivo, budući su u vrtnoj zemlji prisutni brojni štetnici i sjemenje korova. Uz to ta zemlja je najčešće teška te nije prikladna za sadnju lončanica.

Kakav lonac pripremiti?

Sasvim je svejedno da li ćete saditi u plastičnu ili glinenu posudu. No, nipošto nemojte direktno u ukrasnu posudu jer one nemaju rupice za drenažu tj. otjecanje viška vode.

Također, preporuka je da razmak između posude u kojoj je posađena biljka te ukrasne posude bude oko jedan centimetar sa svih strana, kako bi korijen biljke bio otporniji na oscilacije u temperaturi i vlazi. (To sprječava takozvano ukuhavanje biljke).

Pravilo je da se biljke koje još nisu dosegle svoju punu veličinu, presađuju u za jedan broj veći lonac, nego što je bio prijašnji. To bi značilo da se presađuje u lonac koji je u promjeru od postojećeg veći za maksimalno dva centimetra.

Presadimo li biljku u preveliki lonac, ona će svu energiju trošiti na razvoj korijena, dok će nadzemni dio koji je nama i najinteresantniji, neko vrijeme zaostajati u rastu.

Kako presaditi biljku?

Prvi korak je da pripremite podlogu na kojoj ćete presađivati. Ako imate mogućnost, presađivanje obavite vani na balkonu ili terasi. Iako mnogi površinu zaštite sa starim novinama, neki kažu da su pogodnije stare plahte ili neka tkanina u slučaju da iz biljke curi malo vode i vlažna zemlja.

Naime, kako bi lakše odvojili biljku iz lončanice, stručnjaci kažu da biljku prije presađivanja treba sat do dva dobro zaliti.

Također, važno je znati da je biljka najosjetljivija kada joj je korijenje izvan posude tako da bi prije presađivanja trebalo pripremiti posudu u koju se biljka planira presađivati.

Posuda treba biti suha čista, oprana vodom, dezinficirana ili nova, kako bi se spriječile zaraze. A ako ste ziheraš (kao ja), onda novu posudu već možete pripremiti s drenažnim slojem (kamenčići, šljunak, pijesak) i slojem od par centimetara svježeg supstrata.

Kako izvaditi biljku iz posude?

Prilikom vađenja biljke iz tegle, vrlo je važno ne čupati je. Zato je nekoliko sati prije presađivanja biljku potrebno dobro zaliti, kako bi se lakše izvadila iz lonca. Lonac se lagano protrese. Jednom rukom čvrsto držimo lonac, a drugom prihvatimo bazu biljke. Lagano lupkajući loncem, biljku izvadimo.

Ponekad i nije baš jednostavno izvaditi biljku iz tegle, najčešće ako je ona glinena. Tada nam ne preostaje ništa nego teglu laganim udarcem čekićem razbiti.

Ako je posuda velika, zareže se nožem okolo uz rub i položi je se postrani. Jednom rukom pridržavajte biljku, a drugom lagano okrećite posudu i povremeno nježno lupkajte drvenom letvicom po njezinim stranama. Tako će se biljka lakše odvojiti od stjenki posude i korijenova bala će lakše izaći van.

Nakon što smo biljku izvadili, lagano razrahlimo grumen te odstranimo trulo i oštećeno korijenje.

Prije presadnje u novu posudu, na njeno dno stavljamo drenažni sloj debljine 3-10 centimetara, ovisno o veličini lonca. Na ovaj sloj dolazi sloj supstrata na koji se stavlja biljka. Pri tom treba paziti kako biljka treba biti posađena na istu onu dubinu na kojoj je bila i prije posađena.

Posudu nakon toga ispunimo supstratom, dobro ga utiskujući rukama. Pazimo pri tom da od razine supstrata do ruba lonca bude oko 2 do 3 centimetra slobodnog prostora, kako se tijekom zalijevanja voda ne bi prelijevala preko ruba lonca.

Nakon toga provjeravajte je li se korijen dobro smjestio i je li biljka na sredini posude, a zatim dopunite kompostom i lagano pritisnite.

Potom obilno zalijte, dok ne vidite da voda istječe kroz rupice za drenažu. I biljku pustite na miru da se prilagodi. Bez obzira što neke biljke vole sunce, preporuka je da biljke držite nekoliko dana izvan dosega sunčevih zraka, a tek onda ju smjestite na njezino pravo mjesto.

Treba li prihraniti biljku odmah ili treba pričekati par tjedana?

Naime, naići ćete na različite savjete. Neki kažu da s prihranjivanjem pričekajte 4 do 6 tjedana kako bi korijenju omogućili da se osamostali u potrazi za hranjivim tvarima. Neki kažu da je novi supstrat već krcat hranjivim svojstvima te da treba s dodatnom prihranom pričekati 2-3 tjedna, ponekad i dulje.

Neki stručnjaci kažu da biljci nakon presađivanja ipak potrebno dodati tekuće gnojivo u određenoj količini i prilagođeno vrsti sobnog bilja, kako ne bi uništilo biljku već pospješilo njezin rast.

Dakle, neki na kraju biljku dobro zaliju kombinacijom vode i gnojiva, a neki je čak nakon toga i lagano istuširaju ili poprskaju listove.

Uglavnom, ako slučajno ne stignete ovih dana presaditi biljke, imate vremena i po ljeti, te u ranu jesen. Jedino kada se ne preporuča presađivanje je zimi jer u tom periodu najsporije raste i teško razvija nove korijene koji bi se širili u svježu zemlju.