Kako kompostirati: Vodič za početnike

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kompostiranjem rješavamo problem organskih otpadaka iz kuhinje i vrta, a u isto vrijeme dobivamo kvalitetno organsko gnojivo. Evo savjeta kako kompostirati.

ZAŠTO JE BITNO KOMPOSTIRATI?

Upotrebom komposta zemlja se obogaćuje hranjivim sastojcima koji su potrebni za rast i razvoj biljaka. Hrana uzgojena bez upotrebe kemijskih sredstava ima bolju kakvoću i nema štetnih utjecaja na zdravlje ljudi te bi svi koji imaju mogućnost trebali upravljati svojim otpadom i kompostirati za vlastite potrebe, piše Furaj.ba.

Ako imate prostora u dvorištu kompost se može slagati na hrpu na kojoj se odvija proces razgradnje. Za manje bašte prikladniji su posude za kompost koje možete sami napraviti od drvenih paleta ili betonskih blokova. Mnogima je plastični komposter najprihvatljiviji jer je lakši za održavanje i premještavanje.

Plastična kanta ili bure su odlični za komposter. Trebalo bi im ukloniti bar trećinu dna kako bi kompost lakše disao. Za vrijeme kompostiranja više puta ih okrenite kako
bi se materijal promiješao.

Kada početi s kompostiranjem?

Za postavljanje komposta najbolje godišnje doba je proljeće kada se tlo lagano ugrije i osuši ili jesen kada su temperature i dalje ugodne, a tla topla.

Kako kompostirati?

Kompostiranje započnite već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem, čime se i količina kućnog otpada može smanjiti za 1/3.

1. Komposter postaviti na rastresitu zemlju. Kao prvi sloj koristiti sijeno, slamu, grančice, komadiće drveta, suho lišće (10 cm) te zalijte vodom.

2. “Zelene” materijale za kompost (kuhinjski otpad) usitnite i pomiješajte sa “smeđim” materijalom (lišće, grančice, slamu, pokošenu travu i karton (bez natpisa) i stavite na prvi
sloj.

3. Nastavite s polaganjem sve sitnijeg materijala. Taj sloj će omogućiti bolje kruženje zraka i bolji protok vode.

Zaštita komposta

Osnovni uvjeti potrebni za proces kompostiranja jesu zrak, vlaga i toplina. Kompostna hrpa mora biti prozračna, kako bi se spriječilo vrenje. Kod većih količina otpadaka, kompostnu hrpu treba redovno prozračivati odnosno prevrtati. Količina vlage zavisit će o vrsti otpada te o vremenskim uvjetima – kompost će ponekad trebati zaliti, a ponekad zaštititi od padavina. U specijaliziranim trgovinama može se kupiti materijal koji je namijenjen upravo za pokrivanje komposta ali možete iskoristite materijale koje imate pri ruci – slamu, karton ili crnu plastičnu

Kompost

Trava i staro cvijeće
Talog kafe
Filter vrećice od čaja
Ostaci voća i povrća
Izmet krave, konja ili ovce
SMEĐI KOMPOST
Otpalo lišće iz vrta
Borove iglice
Kora drveća
Grančice

Kompostiranje je zapravo proces reciklaže organskog, odnosno „bio otpada“ kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost.

U komposter je zabranjeno odlagati

– otpad životinjskog porijekla (meso, kosti)
– plastiku, metal, staklo
– lijekove
– papirnate pelene
– novinski papir i časopise
– osjemenjene korove
– lakirano ili obojeno drvo
– pepeo od ugljena
– bolesne biljke
– lišće od oraha

Kompost je gotov za 6 – 10 mjeseci! Struktura mu je rastresita i gumenasta, tamno smeđe boje do crne, s mirisom po šumskoj zemlji.