Zaštitite plodove
Kako spriječiti, a kako liječiti sivu plijesan jagode?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Sočne, meke jagode "odlična" su sredina za infekcije i razvoj raznih bolesti. Poslije kiše i na vlažnom tlu česta je pojava botritisa. Ova bolest je poznata kao siva plijesan, a izaziva je gljivica Botrytis cinerea koja živi u zemlji i na biljnim ostacima.
Pahuljasti micelij
Prezimljava u formi micelija, a na proljeće stvara spore koje se raznose vjetrom i vodom, prenosi Agroklub.
Razvoju bolesti doprinose povoljni uvjeti kakvi su ove godine. Pogoduju joj visoka vlažnost i slabo prozračivanje. Najpovoljnija temperatura za razvoj bolesti je od 15 do 20ºC. Jaka zaraza se može razviti kada je kišno vrijeme i temperatura od 13 do 15ºC. Na temperaturi 0ºC infekcija se razvija za jedan dan, a na temperaturi od 20ºC za 5 h.
Simptomi se javljaju na listovima, peteljkama, pupoljcima, cvjetovima i zrelim plodovima, sadnicama. Najčešće se javlja na plodovima koji dodiruju zemlju. Prvo se javljaju manje smeđe ili sive pjege koje se šire i zahvaćaju cijeli plod. Zeleni plodovi postaju mumificirani, a zreli brzo trunu.
Pročitajte još
U povoljnim uvjetima na površini jagoda se javlja pahuljasti micelij. Može se dogoditi da uberemo one koje nemaju vidljive simptome bolesti, a da vrlo brzo sve propadnu.
Ima više reproduktivnih ciklusa što omogućava širenje infekcije u usjevu. Smanjenje prinosa se kreće od 40 do 70 posto, a ponekad cijeli usjev može biti uništen.
U spriječavanju pojave veliku ulogu igra uzgoj otpornih sorti, izbor lokacije, dobro provjetravanje i vremenski uvjeti. Tamo gdje voda stagnira, gdje je visoka vlažnost tla i zraka ne treba uzgajati jagode. One traže tlo dobrih vodno-zračnih osobina, ocjedito, gdje je dobra ventilacija. Usjev ne smije biti pregust. Sade se što dalje od malina koje su često izvor spora botritisa. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati.
Znakovi infekcije
Bolest se razvija prije plodonošenja i zbog toga su važne preventivne mjere u svim fazama razvoja jagoda. Pridržavajte se plodoreda. Biljke se sade na međuredni razmak oko 70 cm i u redu na razmak od 20 do 30 cm. Korov iz usjeva treba redovno uklanjati. Na prve znakove infekcije ukloniti zaražene biljne dijelove. Koristiti suhi malč ili materijale koji se brzo suše.
Kod primjene fungicida treba obratiti pažnju na dužinu karence. Primjenjuju se u proljeće prije aktivnog rasta listova, u periodu pred cvjetanje ili tijekom cvjetanja, a prije formiranja plodova, posebno ako je godina kišna, i nakon berbe jagoda.
Kada se bolest pojavi u periodu zrenja to zahtijeva puno više truda, primjenu prirodnih metoda, mnogo vremena i uspjeh nije zajamčen.
Efikasno je uklanjanje i iznošenje plodova na kojima primijetite simptome. Odnesite ih što dalje, jer će spore izazvati nove infekcije. Odvođenje suvišne vode i postavljanje suhog malča će spriječiti kontakt plodova i zemlje. Koristite prirodne pripravke koji spriječavaju trulež na bazi češnjaka ili crvenog luka, joda, drvenog pepela, gorušice u prahu.
Tijekom cvjetanja i dok su plodovi još zeleni efikasno je sredstvo koje se priprema kada se u 10 l tople vode doda oko 150 g usitnjenog češnjaka, 100 g gorušice u prahu, 20 g katranskog sapuna i sve se dobro promiješa. Da bi djelovanje bilo jače može se dodati žlica ekstrakta bora. Poslije berbe se koriste pripravci na bazi korisnih bakterija i gljivica.
