Novcem iz dijaspore pokrenuo farmu ''ovaca s pedigreom''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Među brojnim Bosancima i Hercegovcima koji su, prema procjenama službenih institucija, u posljednjih 25 godina u domovinu poslali više od 100 milijardi maraka - rijetki su oni koji su novac uložili u stvaranje nove vrijednosti. Jedan od njih je Samir Vilić. Ona je sa suprugom Lejlom, rođenom u Sloveniji, u Podastinju kod Kiseljaka, a novcem zarađenim u Švicarskoj, realizirao višemilijunsku investiciju - farmu za uzgoj romanovske ovce. Matično stado uvezeno je iz Češke, a cilj mu je u potpunosti zaokružiti proces proizvodnje hrane i povećati uzgoj.

Ovce s pedigreom

Osam godina nakon što je prvo matično stado ovaca, koje znalci nazivaju carskim i koje dva puta godišnje ojanje i po šestoro janjadi, iz Češke stiglo nadomak Kiseljaka, farmu je obišla i vrsna uzgajivačica Michaela Kvis, u čijoj je zemlji uzgoj ozbiljna naučna disciplina: „U Češkoj ovce imaju matičnu knjigu i pedigre, mi radimo ultrazvuk, vaganje četiri puta, DNK kontrole roditelja, mi radimo da svaka generacija bude bolja. Za nas je vrlo važno da buduće generacije bude veća i plodnija, da bude više janjadi da bude viši prirast“.

Za uspjeh u uzgoju ovaca donedavno neuobičajenih za ove prostore najbitnija je, kažu, ljubav prema životinjama i želja za učenjem. Nedžad se Babić, nakon niza različitih poslova koje je radio, pronašao na farmi s ovcama. Hrani ih obrocima pripremljenim po pažljivo biranom receptu – i odaje nam tajnu da su manje zahtjevne od domaćih pramenki: „Za onom moraš skakati, ona ne može na jednom mjestu. Danas ćeš prijeći sto kilometara, a ovdje si na jednom mjestu. Nahraniš ih izjutra. Ako imaš janjenje - ovca se ojanjila, odvoji ih u boks. Lakše je s ovim ovcama raditi“.

Ciljevi i proširenje

No, treba znati i poštovati struku, što garantira bolje rezultate nakon kojih slijede novi ciljevi i proširenje proizvodnje.

Kvis ističe kako je farma radi vrlo dobro.

''Mi pratimo i krvne linije, imamo najmodernije softvere - nije ovo jednostavno, ali ako ima ljubavi, a kod nas ima ljubavi, to će sigurno da uspije. Kad ova farma postigne sve svoje kapacitete, cilj je da se negdje u okolini Kiseljaka napravi još jedna farma, ali većeg kapaciteta - mi se nadamo da ćemo da proširimo proizvodnju“, kaže Vilić.

I dok Samir i Lejla planiraju proširenje uzgoja, ali i potpuno zaokruženje procesa proizvodnje hrane, nadaju se da će i država konačno shvatiti važnost uzgojnog procesa. Kako je istakla i njihova gošća, nelogično je da Bosna i Hercegovina u, kojoj se ovca romanov uzgaja duže nego u Srbiji, još nema matičnu knjigu, a bez nje, znaju to stručnjaci, proces uzgoja nije konačan.