Očuvanje autohtonih BH sjemena

Kod Mostara se nalazi mini banka autohtonih sjemena

Očuvanje autohtonih BH sjemena – problem o kojem se nedovoljno razgovara
Gospodarstvo / Poljoprivreda | 08. 09. 2020. u 09:11 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kad su se pojavile sorte rajčice, paprika, pšenice ili bijelog luka gdje su plodovi bili skoro svi isti, krupni i na oko lijepi, veoma brzo su se zaboravile sorte koje su uzgajane stotinama godina na našim prostorima. Brzo zaboravljene, ali brzo i poželjene.

Kod hrane koja se uzgaja bitan je ukus, hranjiva svojstva i izdržljivost prilikom rasta ali i nakon ubiranja. Takva svojstva ne možemo baš pripisati sortama koje većinom imamo sada na tržištu.

Mini banka autohtonih sjemena u blizini Mostara

Na imanju koje je u vlasništvu Udruge građana Nešto Više u blizini Mostara grupa zaljubljenika u prirodu već godinama nastoji da skupi što više sjemena starih sorti.

Foto: UG  Nešto Više

''Tek kad počnemo da tražimo od ljudi da nam poklone sjemena starih autohtonih sorti svi uvidimo koliko ih je malo ostalo i koliko je teško pronaći sjeme za koje domaćin može sa sigurnošću ustvrditi da zna porijeklo'', ističe Maid Maksumić, magistar poljoprivrede, koji radi na imanju Udruge.

Autohtone sorte su otpornije i zdravije od komercijalnih

Stare autohtone vrste su se prilagodile našim prostorima i mogu podnijeti napasnike i bolesti bez nekog posebnog tretmana. Komercijalne sorte su najčešće visokoprinosne i lijepe na „oko“, i zbog toga se i uzgajaju, ali sve drugo što je bitno nije baš njihova odlika. Čak što više komercijalne sorte su manje otporne na bolesti i nametnike te se zbog toga moraju veoma mnogo tretirati raznim kemikalijama koje na kraju sigurno završe na našem stolu i organizmu.

Upravo zbog toga ekipa iz „Nešto Više“ želi da sačuva stare sorte kako bi omogućili da svi oni koji žele da uzgajaju svoju hranu, i da jedu zdravo, to mogu postići bez herbicida, pesticida i vještačkih gnojiva. Konstantno se nastoji prikupiti što više sjemena. Sjeme se čuva ali i dijeli onima koji žele uzgajati takve sorte.

„U klica kući koja se i simbolično napaja električnom energijom dobivenom iz sunca eksperimentiramo s autohtonim sejmenima. Tu sadimo i uzgajamo stare sorte. Nekada čak i ne znamo kakva će biljka i sorta izrasti, i onda ih presađujemo i njegujemo kako bismo dobili još više sjemena.“ navodi još jedan od uposlenih na imanju, Muhamed Garib, dipl. ing. agrikulture.

Foto: UG  Nešto Više / 

Pomozite sačuvati autohtona sjemena!

Za čuvanje, uzgoj  i skladištenje sjemena potrebna je i određena logistika koju „Nešto Više“ najčešće dobiva od donatora. Jedan od donatora koji trenutno podržavaju rad na imanju jeste  CARE International Balkans u okviru projekta "Unapređenje socijalnih usluga kroz jačanje NVO u BiH", a financijski ih podržavaju CARE Češka i Vlada Češke Republike.

Svi oni koji imaju sjeme neke autohtone vrste a željeli bi je sačuvati od zaborava mogu kontaktirati osoblje „Nešto Više“ putem  web stranice ili Facebooka UG Nešto Više.


Kopirati
Drag cursor here to close