Mlijeko iz BiH sve traženije - otkupljuju se sve veće količine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stabilnost prodaje i blagi rast! To je u najkraćim crtama analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda od 2012. do 2016. godine. Za 11 posto je rastao izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2016. u odnosu na godinu ranije. Uz mlijeko, prodaju se i sirevi, ali jogurt i pavlaka iz BiH također bilježe sve veću potražnju.

Da u ovoj branši potencijala ima, potvrdio je direktor mljekare Eko-sir Puđa iz Livna Tomislav Puđa. Nedavno je na inicijativu ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije (HBŽ) organiziran radni sastanak s registriranim otkupljivačima mlijeka i proizvođačima kozjeg mlijeka s područja Županije na kojem je i Puđa govorio.

''Trenutačna otkupna cijena kozjeg mlijeka kreće od 0,80 do 0,90 maraka po litri. Mogli bismo otkupiti i veće količine kozjeg mlijeka, a zanimanje proizvođača svaki dan je sve veće. Svakodnevno preradimo 3000 litara mlijeka, a njegova kvaliteta je vrhunska'', istaknuo je, između ostaloga, na sastanku Puđa.

Ministar Ivica Brešić je rekao da će Ministarstvo, kroz program mjera za poljoprivrednu proizvodnju u 2017. godini, s 50 feninga za litru poticati proizvodnju kozjeg mlijeka koje je u sustavu otkupa. Ministar Brešić je naglasio kako područje HBŽ-a u pogledu mogućnosti uzgoja koza ima velike potencijale, prvenstveno zahvaljujući ogromnim površinama neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, s posebnim naglaskom na pašnjake.

Na sastanku se razgovaralo i o aktivnostima koje se trebaju realizirati tijekom zimskog razdoblja, a odnose se na edukativna predavanja za proizvođače kozjeg mlijeka tijekom kojih bi se izmijenila iskustva, s ciljem proširivanja kapaciteta u kozarskoj proizvodnji, s naglaskom na veću proizvodnju kozjeg mlijeka, piše Večernji list.

O potencijalima u mljekarstvu, ali osobito o problemima s kojima se mljekari susreću govorio je i Adin Fakić, direktor Milkosa. Ističući probleme, on je za Radio Sarajevo rekao da su među najvažnijim oni koji se odnose na nemogućnost pristupa nepovratnim sredstvima EU, nepostojanje povoljnih kredita s povoljnim kamatnim stopama te izostanak posebne porezne politike za poljoprivrednike. 

Kada je riječ o poljoprivredi u BiH, a posebno sektoru mljekarstva, Fakić ističe dva čimbenika koji utječu na današnju konkurentnost bh. mliječnih proizvoda s onim iz EU.

''Prije dvije godine ukinuta je kvota za proizvodnju mlijeka u EU, te je nastupila ekspanzija u ovom sektoru proizvodnje, dok je istovremeno ukinut i uvoz iz EU u Rusiju, što je dovelo do enormnog povećanja mlijeka na tržištu EU. Istovremeno, nakon što je počela primjena adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU, BiH je počela ukidati postupno obveze na mliječne proizvode iz EU. Ove dvije stvari su dovele da bh. mliječni proizvodi nisu konkurentni na tržištu s proizvodima koji dolaze iz Europske unije'', kaže Fakić.

Unatoč svim problemima, i mljekari, ali i država s optimizmom gledaju prema budućnosti. Sve više krava, koza i ovaca na pašnjacima s kvalitetnom travom itekakav su potencijal za razvoj bh. poljoprivrede koja je godinama stagnirala.