Mogu li poticaji održati domaću poljoprivredu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U svjetlu kontinuiranih poskupljenja i priče o potencijalnoj nestašici hrane, u pojedinim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj povećana su izdvajanja za male i srednje poljoprivredne proizvođače.

S druge strane, poljoprivrednici poručuju kako poticaji mogu privremeno pomoći, ali ne i riješiti dugogodišnje probleme.

Agrarni fond grada Bijeljina ove godine dodijelit će 300.000 KM više kroz poticaje malim i srednjim poljoprivrednim proizvođačima. Cilj je pomoći proizvođačima da ostvare pravo na poticaje resornog ministarstva, kažu u fondu.

"Godinama je proračun bio 1.100.000 KM, prošle godine smo uvećali za 300.000. Ove godine vjerovatno ćemo i rebalansom morati povećati iznos, tako da je moja procjena da će dva milijuna biti isplaćeno ove godine", rekao je direktor Agrarnog fonda grada Bijeljina Zlatan Lazarević.

Poticaji samo umiruju vatru, ali ne gase požar, kažu proizvođači.

"To je faktički presipanje iz praznog u šuplje", kaže poljoprivrednik Petar Dragojlović.

Poskupljenja svih finalnih proizvoda se ne stišavaju, dok s druge strane poljoprivrednici biju bitku sa održavanjem proizvodnje.

"Taj poticaj oni nam uzmu čim nas vide na prvoj okuki, da li na benzinskoj, da li na mlinu ili u mljekari, oni to nama pokupiše. Ako mlijeko dva feninga dižeš, a svi znate koliko je bilo mlijeko, a koliko je sad", ističe Dragojlović.

U bijeljinskom Odjeljenju za poljoprivredu kažu da je sve to rezultiralo trendom gašenja malih proizvođača i ukrupnjivanjem posjeda.

"Svi smo svjedoci drastičnih poskupljenja, samim tim i svih inputa u poljoprivrednoj porizvodnji, sigurno će doći do smanjenja ako ovaj trend rasta inputa nastavi, a pritom cijene poljoprivrednih proizvoda ne budu pratile cijene inputa", navodi Sreten Vučković iz Odjeljenja za poljoprivredu grada Bijeljina.

Iako su podsticaji uvijek dobrodošli, trajno rješenje koje bi obezbijedilo održivost poljoprivrede je zaštita proizvodnje i ograničenje uvoza.

"Sama poticajna politika nije dovoljna da anulira sve negativne efekte prekomjernog uvoza i ugušenosti domaće proizvodnje, mi se nadamo da će se nadležni osvijestiti barem u ovim kriznim vremenima i uvidjeti koliko smo mi seljaci bili u pravu", ističe Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Iako je Bosna i Hercegovina na samom vrhu u Europi po raspoloživosti poljoprivrednih površina, ukoliko u narednom periodu ne bude zaštićena domaća proizvodnja, te površine neće imati ko da obrađuje, poručuju poljoprivrednici.