Na Sajmu šljive govoreno o najčešćim greškama u proizvodnji vina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Imajući u vidu da se na područjima Srednje i Sjeverne Bosne sada nalazi nekoliko desetina hektara vinograda zasađenih vinskim sortama grožđa te da se čini da postoji rast interesa za ulazak u svijet proizvodnje vina, organizatori 51. Sajma šljive i Popljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu organizovali su predavanje s ciljem da za sada malim vinarima, a posebno vinarima početnicima ukažu na osnove tehnologija najrasprostranjenijih mirnih bijelih i crvenih vina. Predavanje na temu ''Elementi standardne tehnologije mirnih vina i češće greške u proizvodnji vina'' održao je prof. dr. Milenko Blesić.

''Posebno je važno da se mikro, malim i vinarima početnicima, kakvih je u Bosni i najviše, kroz prikaze osnovnih tehnoloških tokova ukaže na u praksi potvrđene najčešée greške u proizvodnji vina koje rezultiraju ili vinom lošeg kvaliteta ili upropaštavanjem sredstava i truda uloženih u proizvodnju grožđa i njegovu namjeravanu preradu u vin'o'', rekao je prof.dr. Milenko Blesić.

Prezentacija je pravljena da se kod ljudi probudi interes za ulazak u vinogradarstvo. I da znaju šta ih čeka u vinarstvu.

Ljudi se precijene

''Prva greška je da se ljudi precijene jer vinogradarstvo je skupe, traži značajna početna ulaganja. Po današnjim cijenama hektar vinograda ne možete podići bez 60 tisuća maraka i onda prvih četiri pet godina samo ulažete čekajući prvi rod. Kada već imate svoje grožđe onda morate da odlučite šta sa njim. Ako idete u proizvodnju vina, to je jako teško napraviti, teško se probiti jer je konurencija ogromna pored velikog broja vinograda i vinorodnih područja. Tako da o tom treba voditi računa'', kaže profesor Blesić.

Preporučuje da se mali vinogradari organizuju i zajedno edukuju. Jer greške se najčešće dešavaju u procjeni ulaganja i podcjenjivanju procesa vinarstva.

Mjerenje

''Ljudi ne mjere, neće uzeti par instrumenata, i onda imaju problem sa viškom šećera, ili nešto drugo. Nažalost, higijena nam je težak problem. Mrsko nam je oprati, očistiti. Kada uđete u vinariju i osjetite sirće odmah nije dobro. A otvaraju nam se sjajne mogućnosti koz ruralni razvoj i vinski turizam. Turisiti vam dođu, imate neku sobicu gdje mogu probati vaša vina, prodajete na vratima. Ne može bolje. Ako se uvežete sa lokalnim restoranima to može biti super posao. Ali ne možete turiste dočeketi a da vam vinski podrum miriše na sirće'', upozorava profesor sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu.

Osim malih vinara i vinara početnika predavanju su prisustvovali i predstavnici vinarija.

''Uvijek korisno predavanje za nas vinare koji se bavimo profesionalno time. Sajam je bio prilika da čujemo savjete i iskoristimo mogućnost da čujemo profesora koji ima i teoretskog i praktičnog znanja. Iako se mi profesionalno bavimo proizvodnjom vina uvijek je dobro čuti nešto novo ali i podsjetiti se na neke greške i primjeniti u našoj praksi. Potrebna je opema i ne možete bez znanja, ali za neke male kućne potrebe svako može da primjeni'', rekla je Bojana Jovičević, tehnolog u Vinariji Pajić.