Bh. tržište
Na tržnice stiže 'Ljubuški rani', cijenom će mu konkurirati inozemni za koji smo već izdvojili 13 milijuna KM
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prve količine ''Ljubuškog ranog'' krumpira na bh. tržištu naći će se sredinom travnja, no cijenom će mu konkurirati krumpir koji smo već uvezli iz nekih europskih, ali i zemalja Bliskog istoka.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH u samo prva dva mjeseca ove godine uvezli smo krumpira u vrijednosti većoj od 13 milijuna KM. Dok smo u istom razdoblju izvezli krumpira u vrijednosti nešto većoj od 36 tisuće KM, i to u Republiku Srbiju.
Cijena koje obara domaći trud
Nizozemska je inače zemlja iz koje Bosna i Hercegovina zadnjih godina najviše uvozi krumpira. Samo u prva dva mjeseca 2024. godine, iz ove zemlje smo u Bosnu i Hercegovinu uvezli krumpira u vrijednosti većoj od 7, 5 milijuna KM. Prema podacim UNIO BiH uvozimo ga, između ostaloga, i iz Danske, Engleske, Belgije, te Sirije, Makedonije, Albanije pa i Bjelorusije.
Bilo da je riječ o domaćem ili uvoznom - cijene na policama, definitivno će diktirati koji će krumpir biti najprodavaniji.
''Teško je odmah reći kakve će cijene biti našega krumpira. Planiramo tražiti što veću cijenu, ali ako se uvozni bude prodavao po 1.50 KM, naš po 2.50 KM, svjesni smo koji će se više kupovati'', govori za Bljesak.info direktor Poljoprivredne zadruge iz Ljubuškog ''Plodovi zemlje'' Dubravko Vukojević.
Cijene uvoznog krumpira, objašnjava Vukojević, obara cijenu i sav trud domaćih proizvođača.
''Nije mi jasno kako mogu krumpir prodavati po tim cijenama, jer onaj u trgovini je sigurno druga, ako ne i treća ruka. Ako uzmete u obzir gorivo, prijevoz, evo da ga besplatno utovaraju, cijene su nerealno niske'', objašnjava.
25 milijuna KM za krumpir
Svake godine naše tržište preplavi uvozni krumpir, ali i druge kulture koje mi nemamo na početku sezone ovdje.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Bosna i Hercegovina je 2023. godine uvezla krumpira u vrijednosti većoj od 22 milijuna KM. U istoj godini izvezli smo krumpira u vrijednosti tek malo više od 2 milijuna KM i to u dvije susjedne zemlje, Hrvatsku i Crnu Goru.
Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH objašnjava kako se domaći proizvođači svake godine suočavaju s istim problemima. Ističe, uvozni krumpir, ili neki drugi artikl koji je jeftiniji u danom trenutku na polici gasi našu proizvodnju.
''Domaći proizvođači ne mogu biti konkurenti radi domaćih politika, poticajnih mjera i svih ostalih problema. Ne postoji nikakva kvota za uvoz. Ovdje bi trebalo da se prvo otkupi naša proizvodnja, a manjak uvozi. Međutim onda smo u sukobu s CEFT-om i ovim, onim. Tako da na otvorenom tržištu domaća politika i država ne stoje uz svog proizvođača. To je problem koji iz godine u godinu dovodi do gašenja, odnosno zatvaranja imanja u svim proizvodnjama'', govori za Bljesak.info Admir Kahriman.
Kvaliteta - presudni faktor
Sigurno je da će mladi krumpir idućih dana prevladavati na štandovima tržnica i supermarketa. I dok će količina uvezenog utjecati na cijenu, proizvođači ''Ljubuškog ranog'' nadaju da će kupcima pri odabiru krumpira kvaliteta ipak biti presudni faktor.
''Postoje kontrole proizvoda, i nitko ne prolazi kontrolu kakvu prolaze domaći proizvođači. Mi imamo najpregledaniji krumpir u cijeloj BiH, od monitoringa, analiza i svega drugog.'', istaknuo je Vukojević nadajući se da će ovogodišnja sezona biti barem približno dobra kao prošla.
